BiHVijesti

WESLEY CLARK: Pregovarali smo o BiH, Rusi su mi rekli: “To je naš dio Evrope”

Ukoliko bude proveden, nedavni Sporazum o ekonomskoj normalizaciji između Srbije i Kosova, u kojem su posredovale Sjedinjene Države, mogao bi biti izuzetno koristan za ekonomije obje zemlje i šireg Balkana, ali samo ukoliko bude smanjen utjecaj koji Kina i Rusija imaju u regionu, kaže bivši vrhovni komandant NATO-a Wesley Clark u razgovoru za “Glas Amerike”.

“Smatram da je svaka prilika za pregovore, posebno pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država, pozitivan korak, isto kao što je svaka mogućnost za preduzimanje mjera u cilju ekonomskog razvoja također povoljna okolnost. Međutim, riječ je o procesu koji traje skoro dvije decenije i ujedno je opterećen mnoštvom poteškoća, koje su i dalje daleko od rješenja“, kazao je Clark.

Pomoć za ekonomski razvoj Srbije i Kosova je razumljivo dobrodošla, međutim važno je da krupna strana ulaganja budu usklađena s njihovim bezbjednosnim interesima. Velike strane investicije katkad sa sobom donose, kako ih Clark naziva, “političke repove”.

“Svaka zemlja mora da bude oprezna kada je riječ o prihvatanju stranog vlasništva nad njenom imovinom. Kada je riječ o stranom investitoru koji nudi sredstva u skladu s uobičajenim pravilima poslovanja, situacija je u redu. Međutim, vrlo pažljivo pratim obrazac stranih investicije koje u Srbiju dolaze iz Rusije, Kine i još nekih zemalja. Pratim i političke posljedice tih ulaganja. Vjerujem da bi vlada Kosova trebalo da vodi računa o tome i u vlastitoj politici”, ocijenio je bivši general.

Upitan za ocjenu pristupa srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, često zvanog “politikom oslonca na četiri stuba,” što podrazumijeva Washington, Brucelles, Peking i Moskvu – Clark odgovara:

“Za Srbiju je to možda izvodivo samo ukoliko predsjednik Vučić putem svojih bezbjednosnih službi može da kontroliše utjecaj stranih investitora. Međutim, to je po meni ‘igra na vrlo klizavoj padini’. Kada Rusija i Kina investiraju, one zauzvrat očekuju određeni politički ustupak. Takav pristup je problematičan i sa stanovišta Evropske unije.”

Posebna teškoća u bržem napredovanju regiona jeste upravo nastojanje Kremlja da Zapadni Balkan u cijelini pretvori u svoju sferu interesa. Clark podsjeća da je to politika Kremlja još od početka oružanih sukoba u regionu tokom devedesetih.

Kao primjer naveo je svoje razgovore s ruskim generalima u vrijeme mirovnih pregovora o Bosni i Hercegovini 1995. ​

“Kao član pregovaračkog tima Richarda Holbrookea na dejtonskim mirovnom razgovorima, boravio sam u Moskvi sa delegacijom tadašnjeg zamjenika američkog državnog sekretara Strobea Talbotta. Želio sam da iskoristim priliku i posjetim ruske generale s kojima sam vodio razgovore prethodne godine. Međutim, dočekan sam riječima: ‘Hej, dolaziš u naš dio Evrope’. Po njima, Zapadni Balkan je ruska sfera interesa, koju oni žele da povrate i kontrolišu. A kada jednom preuzmu kontrolu, drugima uskraćuju prerogative slobode. Mi, Amerikanci, ne vjerujemo u sfere interesa. Naš pristup je da svaki narod treba da radi u svom najboljem interesu i da zemlje treba da sarađuju u nalaženju zajedničkih interesa, nikako da traže sfere utjecaja”, kazao je Clark.

U tome je i glavna razlika između Sjedinjenih Država i Rusije, konstatuje bivši vrhovni komandant NATO-a i penzionisan general Wesley Clark.


Slični članci

Close