BiHVijesti

SVE RADI RUŠENJA BiH: Šta sadrži dokument koji je Dodik poslao Vučiću?

Riječ je o zaključcima i informacijama koje je u dva navrata usvojila Narodna skupština i koji su neustavni i antidejtonski.

Na sastanku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, predsjednice entiteta Republike Srpske Željke Cvijanović i premijera Radovana Viškovića sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji će biti održan u srijedu bit će razgovarano o dokumentu koji je Banja Luka poslala u Beograd. Osim u Beograd, ovi dokumenti bit će poslani i u Zagreb, ali i na neke domaće adrese.

Riječ je o zaključcima i informacijama, koje je u dva navrata usvojila Narodna skupština, i koji su neustavni i antidejtonski.

Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i utjecaju na položaj i prava Republike Srpske i Informacija u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH – ta dva dokumenta, sa pripadajućim zaključcima, Narodna skupština usvojila je krajem prošle i početkom ove godine i upravo njihov sadržaj bit će tema sastanka u Beogradu, objavila je RTRS.

Prvi dokument razmatran je na Posebnoj sjednici Narodne skupštine 11. i 12. novembra prošle godine.

Tada su ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) odbacili ove zaključke “s obzirom na to da se oni zasnivaju na pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Ruska Federacija jedina, tradicionalno, nije podržala ovu izjavu PIC-a.

Informacija, koja je tada razmatrana na 55 strana, iz ugla vladajuće većine sadrži podatke o prirodi dejtonske strukture BiH, navodnim neustavnim intervencijama na Ustav i obavezama institucija Republike Srpske i u najvećoj mjeri osuđuje djelovanje OHR-a:

– Pomoću tzv. bonskih ovlaštenja, visoki predstavnik odlukama nameće na desetine zakona na nivou BiH, FBiH i Republike Srpske, i čak 105 amandmana na ustave Republike Srpske i FBiH. Uvodi i vansudsko kažnjavanje na stotine građana BiH, ukida odluku Ustavnog suda i zabranjuje postupke kojima se na bilo koji način osporava bilo koja njegova odluka.

Uz Informaciju, usvojeni su i pripadajući zaključci, također na prijedlog vladajuće većine, bez podrške opozicije i zastupničke grupe “Zajedno za BiH”.

Između ostalog, zaključcima su tada odbačeni svi akti koji nisu u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir, a svaki udar na konstitutivne narode i entitete ocijenjen je kao udar na Dejtonski sporazum:

– Narodna skupština Republike Srpske zahtijeva od strana potpisnica i svjedoka Dejtonskog sporazuma, kao i od svih predstavnika međunarodne zajednice da reaguju na donošenje akata koji pozivaju na razgradnju Dejtonskog sporazuma.

Podsjećanja radi, samo nekoliko dana poslije održavanja ove posebne sjednice, ruski ambasadoru u BiH Petar Ivancov posjetio je Dodika sa kojim je razgovarao o usvojenim zaključcima, a posebno su ga zanimala dva uz pitanje “da li je Dodik spreman ići do kraja u realizaciji ovih zaključaka”.

Ivancova su zanimali zaključci koji se odnose na gašenje OHR-a te odbacivanje bonskih ovlaštenja.

Samo nekoliko mjeseci nakon te, počelo se razgovarati o novoj sjednici NSRS, kojom bi ponovo bile odbačene ranije odluke visokih predstavnika i kojom bi se osporilo djelovanje Ustavnog suda.

Sjednica na kojoj je razmatrana jedna takva informacija održana je 17. februara, nakon što je Ustavni sud BiH entitetu Republika Srpska osporio pravo na poljoprivredno zemljište.

Sjednica je održana na zahtjev predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović.

– To znači da je naša ruka ispružena, da popravimo stvari u pravosuđu, da otklonimo one devijacije, da dovedemo do toga da naše društvo živi u pravnoj sigurnosti – rekla je tada predsjednica RS.

Povod za zakazivanje sjednice, kao i predloženu informaciju i zaključke tada je podržala i opozicija, a uoči sjednice sve je usaglašeno na zajedničkom sastanku političkih lidera u Palati Republike.

Zaključcima, predstavnici entiteta Republika Srpska u institucijama BiH obavezani su da predlože Parlamentarnoj skupštini BiH Zakon o prestanku mandata stranih sudija i da do donošenja tog zakona obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH:

– Narodna skupština Republike Srpske potvrđuje da su visoki predstavnici i Ustavni sud BiH kršili Dejtonski sporazum i Ustav BiH i na taj način izmijenili politički sistem suprotno Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, a koji je ugovor međunarodnopravnog karaktera.

Podsjetimo, u junu 2009. godine visoki predstavnik Valentin Inzko poništio je zaključke Narodne skupštine Republike Srpske kojima se osporavala nadležnost države Bosne i Hercegovine u nekim područjima, poput pravosuđa, carina, vanjske trgovine i policije.

– Kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je nakon detaljne pravne procjene zaključio da usvojeni zaključci većinom nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom – poručeno je tada iz OHR-a.

Jedanaest godina poslije ponovo ista priča. Zaključci NSRS usvojeni na februarskoj sjednici.

– Vratite se na ustavni poredak, na izvorni Dejton. Po Ustavu BiH Vijeće ministara je pomoćno tijelo Predsjedništva BiH, po Ustavu BiH nema Oružanih snaga BiH, nema Uprave za indirektno oporezivanje, nema Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Tužilaštva, Suda BiH, nema mnogih agencija koje su nama nametnute. Neka pokažu Ustav da ima Sud i Tužilaštvo BiH – istakao je Dodik.

Pozvao se na usvojene zaključke Narodne skupštine RS, među kojima je i onaj o “privrženosti Republike Srpske Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, posebno izvornom tekstu Ustava BiH kao Aneksa IV“.

– Oteli su nam 83 nadležnosti i prenijeli na nivo BiH. Sve ćemo dovesti u pitanje i zadužiti Vladu i druge stručne institucije da nam dostave prijedloge akata koji će ići da se sve ono što je mimo Ustava u Bosni i Hercegovini ovdje eliminiše i zabrani – rekao je Dodik i dodao da Ustav precizno navodi da entitetima pripadaju sve dužnosti i državne funkcije i ovlasti koja nisu Ustavom izričito data Bosni i Hercegovini, te da će NSRS ući u proces osporavanja svih nametnutih rješenja, ali ne i Dejtonskog sporazuma, koji će nastaviti poštivati.

Međutim, Ustav BiH poznaje prijenos nadležnosti sa entiteta na državu u cilju jačanja državnih institucija, ali ne i obrnut proces. Što znači, da bi se već prenesene nadležnosti eventualno vratile na entitete o čemu Dodik govori, moralo bi se ići u izmjene Ustava, odnosno prepakivanje Dejtonskog sporazuma.

Osim toga, sve nadležnosti koje su prenesene sa entiteta na državu, prenesene su uz saglasnost entitetskih i državnog parlamenta, što znači da kada bi se u praksi uradilo ono što zagovara Dodik koji za alibi uzima zaključke NSRS, morao bi se proći isti put.

(SB)

Slični članci

Close