RegijaVijesti

Šta bi “mini Schengen” donio bh. ekonomiji: Stvarna razvojna šansa ili Vučićev politički spin

Washintonski sporazum između Srbije i Kosova ponovo je aktuelizirao priču o “mini Schengenu”, ekonomskoj zoni čiji je naša zemlja još uvijek samo potencijalni član. Znajući da je ideja prvobitno došla od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, velike su šanse da za nas to i ostane samo ideja.
Poslovni sektor ne razmišlja uvijek kao obična javnost ili vladajuća politička elita, a “mini Schengen” mogao bi biti jedna od takvih tema, nikad na pravi načn otvorena kod nas.


Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako je u ovom kontekstu važno napomenuti da region već ima ekonomsku perspektivu ovog tipa u formi CEFTA-e, odnosno EU integracija.

“Shodno tome, ‘mini-schengen’ ne treba da zasjeni ove perspektive, a što se, nažalost, već i dešava – zemlje regiona ne ulažu dodatne napore u unapređenje funkcionisanja CEFTA-e, što ilustrira slučaj Kosova i trgovinskih barijera prije aktuelne krize. Međutim, bilo kakva ekonomska integracija je ‘per se’ dobra stvar i treba je podržati. Slobodan protok robe i usluga, ljudi i kapitala stvara pretpostavke za veće stope ekonomskog rasta svake od zemalja učesnica datih integracija, pa tako i Bosne i Hercegovine”, kaže on.

Mala i izvozno orijentisana ekonomija uvijek ima koristi od ulaska u integracije ovog tipa, dodaje on. S druge strane, brojni su uslovi koji se moraju zadovoljiti.

“Dozvolite da navedem samo neke od njih: rješavanje migrantske krize, problema organiziranog kriminala u zemljama regiona, lokalnih tržišnih barijera/regulacija i lobija, standardizacije kvaliteta, kao i naravno, političkih/nacionalnih pitanja. Za region bi bilo idealno da slijedi praksu Baltika, Istočne Evrope, u konačnici EU, međutim, razumijevajući izuzetno historijsko naslijeđe u vidu konflikta, skeptik sam po ovom pitanju”, kazao je.

Nastavlja kako su ekonomski odnosi po pravilu “bezopasni” i doprinose unapređenju privrede i standarda stanovništva.

“Problem je što se u našim prilikama isti koriste kako bi se gradila pregovaračka moć u politici ili još gore ispunile nacionalne aspiracije”, zaključio je Čavalić.

“Mini Schengen” predstavlja ekonomsku zonu između Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, a zvanično je iniciran 10. oktobra 2019. u Novom Sadu. Četiri zemlje izjavile su da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine.

Pretpostavke su da bi se ovom ekonomskom unijom ubrzao promet ljudi i robe, da bi se granica mogla preći samo uz lične dokumente, a na tim olakšanim prelascima godišnje bi se uštedjelo 30 miliona sati.

Predstavnici Bosne i Hercegovine su tokom drugog samita na Ohridu u novembru prošle godine kazali su da je Bosna i Hercegovina na putu samo ka Evropskoj uniji, ali to se, kako su kazali, može promijeniti u budućnosti. Ni Crna Gora ni Bosna i Hercegovina nisu potpisale deklaraciju te se tretiraju kao potencijalne članice.

Ideja o ukidanju trgovinskih barijera između Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova od početka je nailazila na odobravanje privrednika u ovim zemljama. Ipak, neki politički analitičari sve ovo vrijeme sumnjaju u dobre namjere Beograda.

Izvor: Klix

Slični članci

Close