BiHVijesti

Šokantne informacije iz bolnice u Doboju: Pa je li moguće da u RS ovo rade pacijentima?

Ista roba, isti prodavac i ista kasa iz koje se ona plaća, ali ipak za bolnice u Doboju, Prijedoru ili Trebinju hirurški materijal košta i do tri i po puta više nego za najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – Univerzitetski klinički centar RS u Banjaluci.

Da apsurd bude potpun, sve je po zakonu, pa ni dobavljaču ni onima koji su ugovore potpisali niko ne može, narodski rečeno, “ni pera odbiti”.

Mada se ne radi o ogromnim sumama, poznavaoci prilika upozoravaju da bi model primjenjen pri nabavci relativno jeftinog hirurškog materijala mogao biti recept za legalnu pljačku pri nabavci skupih lijekova.

Prema dokumentaciji, koja je u posjedu Srpskainfo, Univerzitetski klinički centar RS Banjaluka sklopio je, na osnovu javnog nadmetanja, ugovor o nabavci materijala s banjalučkom firmom “Stepmed” d.o.o. Između ostalog, ugovorena je kupovina sterilnih crijeva po cijeni od 1,64 KM, te kompleta za injektore i za automatske šprice, po cijenama od 16,02 KM po komadu. Taj ugovor je sklopljen u oktobru 2018. i još je na snazi.

Nabavka

Tri mjeseca kasnije, na osnovu centralizovanog tendera Fonda zdravstvenog osiguranja RS za sve zdravstvene ustanove u Srpskoj, istovjetni materijal, sa istim šiframa i od istog dobavljača, ugovoren je po cijenama većim za 2,1 do 3,7 puta! U međuvremenu, na otvorenom tržištu, ti materijali nisu značajnije poskupjeli.

– Fond je sproveo nabavku hirurškog medicinskog materijala za sve bolnice. Ugovor koji smo potpisali je na snazi i već se realizuje – potvrđeno je u FZO RS.

Međutim, UKC RS i dalje kupuje pomenuti materijal po “starom” ugovoru i povoljnijim cijenama, što su iz ove zdravstvene ustanove potvrdili za Srpskainfo. I za UKC RS i za druge bolnice ovaj materijal se, u krajnjoj liniji, plaća iz istih sredstava, odnosno iz džepova građana – pacijenata i osiguranika.

Dobro odigrana partija

Kvaka je u tome što je ugovor sa UKC RS potpisan na osnovu elektronske aukcije, odnosno licitacije preko interneta, u kojoj se ponuđači nadmeću tako što spuštaju cijenu do nivoa do kojeg imaju interes. Potvrdio je to za Srpskainfo vlasnik i direktor firme “Stepmed”, Draško Gligorić, dodajući da „interes ne znači da će na nekom ugovoru nužno zaraditi“.

– Ja sam dampingovao cijenu da bih razbio konkurenciju. I uspio sam u tome. A te informacije, koje su izvađene iz konteksta, šalju vam oni kojima je krivo što sam ja dobro odigrao ovu partiju, a oni je izgubili – kaže Gligorić.

Ne spori da su cijene koje navodimo tačne, ali tvrdi da je „svjesno išao u gubitak, što mu se na kraju isplatilo“, jer je na “velikom tenderu” sa Fondom postigao dobru cijenu. Kao vlasnik privatne firme, kaže, ima pravo na to.

Igra đonom

Da je konkurencija temeljno razbijena potvrđuju i rezultati tendera za FZO RS, na kojem je, kako navode naši izvori, Gligorić faktički “igrao sam”.

– Nije tačno, nisam bio sam. Bila je još jedna firma, ne bih je imenovao. Išli su đonom, grubo, da me izbace, ali nisu uspjeli u tome – kaže Gligorić.

Međutim, pomenuti “konkurent” nije imao neke velike šanse, jer se, tvrde naši izvori, radi o firmi kojoj je licenca istekla još tokom trajanja tenderske procedure, pa je veliko pitanje zašto se uopšte prijavila na tender.

Ko je tajanstveni procjenjivač

Gligorić nije mnogo izgubio prodajući jeftin materijal za UKC RS, jer se radi o ugovoru male vrijednosti, koji će, kako on tvrdi, biti “ispucan” za dva mjeseca. Potvrdili su to, na neki način i iz službe za informicanje UKC RS, navodeći da je ugovor ove zdravstvene ustanove sa “Stepmedom”, vrijedan 18.345 KM, već realizovan skoro 92 posto.

S druge strane, posao s Fondom je, kako saznajemo, sklopljen na višestruko veći iznos. I Gligorić i predstavnici Fonda tvrde da je cijena postignuta na tom tenderu čak i manja od procijenjene, koju su “odredili ljekari iz UKC RS”. U UKC RS, opet, tvrde da je “procjenjivača” iz njihovih redova birao Fond i da oni nemaju ništa s tim.

Ni jedni ni drugi ne otkrivaju ko je tajanstveni doktor, koji je procijenio da je realna cijena hirurškog materijala i do četiri puta veća od one koju za taj isti materijal plaća ustanova u kojoj su oni zaposleni.

Slični članci

Close