BiHVijesti

OBJAVLJEN VELIKI IZVJEŠTAJ STATE DEPARTMENTA: Najveći problem u Bosni i Hercegovini je…

Ekonomski stručnjaci u američkim ambasadama i diplomatskim misijama ove godišnje izvještaje pripremaju analizirajući više od 165 stranih tržišta.

Korupcija je i dalje jedan od najvećih problema većine država Zapadnog Balkana kada su u pitanju biznis okruženje i investiciona klima, proizilazi iz godišnjeg izvještaja State Departmenta koji se izrađuju radi pružanja pomoći američkim kompanijama pri donošenju poslovnih odluka.

U izvještaju se opisuju uslovi na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sistema i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih preduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i bezbjednosnog okruženja, piše Radio Slobodna Evropa.

Ekonomski stručnjaci u američkim ambasadama i diplomatskim misijama ove godišnje izvještaje pripremaju analizirajući više od 165 stranih tržišta.

Srbija: Popravlja se investiciona klima
Investiciona klima u Srbiji umjereno se popravlja posljednjih godina, vođena makroekonomskim reformama, većom finansijskom stabilnošću, unaprijeđenom fiskalnom disciplinom i procesom pristupanja Evropskoj uniji koji predstavlja podsticaj za pravne promjene koje unapređuju biznis okruženje, navodi se u ovogodišnjem globalnom izveštaju State Departmenta o investicionoj klimi.

„Vlada Srbije uspješno je završila trogodišnji stand-by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i premašila sve svoje fiskalne ciljeve za 2018. godinu“, naglašava se u izvještaju i dodaje da je Vlada potpisala novi 30-mjesečni instrument za koordinaciju politike sa MMF-om.

U izvještaju se navodi i da je Srbija napredovala za četiri mjesta na Duing biznis listi Svjetske banke i da je sada rangirana kao 44.

Važan prioritet za Vladu Srbije i dalje je privlačenje stranih investicija, navodi se u izvještaju i ističe da američki investitori pozitivno ocjenjuju Srbiju, posebno strateški položaj zemlje, dobro obrazovanu i isplativu radnu snagu, odlično poznavanje engleskog jezika, investicione podsticaje i sporazume o slobodnoj trgovini s ključnim tržištima, prije svega s Evropskom unijom.

„Generalno, američki investitori uživaju jednake uslove sa svojim srpskim i stranim konkurentima. Američka ambasada u Beogradu često pomaže investitorima kada se pojave problemi, a srpski lideri reaguju na našu zabrinutost“, navodi se u izvještaju State Departmenta.

Ipak, uprkos značajnom napretku, pred Srbijom su i dalje izazovi, posebno u pogledu administrativnog kašenjenja i korupcije.

Ostali rizici po investicionu klimu uključuju neriješeno pitanje državnih preduzeća koja su veliki gubitaši, siva ekonomija, korupcija i neefikasan pravosudni sistem, navodi se u izvještaju i dodaje da zabrinjava i politički utjecaj na odluke zvanično nezavisnih regulatornih tijela.

Kompanije iz Srbije suočene su sa privremenim izvoznim restrikcijama poljoprivrednih proizvoda i za sve lijekove u martu i aprilu 2020. godine usljed pandemije Covida-19. Vlada Srbije je podigla restrikcije na izvoz lijekova 24. aprila, a za ostale pogođene proizvode 7. maja, konstatuje se u izvještaju.

U izvještaju se dodaje da je Vlada Srbije označila ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta kao glavne ekonomske prioritete i posvetila se rješavanju velikog broja pitanja u vezi sa sporom tranzicijom zemlje ka tržišno orijentisanom kapitalizmu.

Na zakonodavnom polju, Vlada Srbije je provela značajne reforme Zakona o radu, građevinskih dozvola, inspekcije, javnih nabavki i privatizacije koje su pomogle da se unaprijedi biznis okruženje, navodi se u izvještaju.

Dodaje se i da Vlada Srbije polako napreduje u rješavanju sudbine problematičnih državnih preduzeća.

„Tamo gde je to moguće, to je učinjeno postupcima bankrota ili privatizacije. Naprimer, zaštita od bankrota uklonjena je za 17 državnih preduzeća u maju 2016. godine, a situacija s većinom ovih kompanija je riješena. Vlada, također, polako smanjuje napuhanu radnu snagu u javnom sektoru u Srbiji, uglavnom otpuštanjem i zamrzavanjem, što se nastavilo do 2018. godine“, stoji u izvještaju.

State Department konstatuje da žene u Srbiji, generalno, imaju podjednak tretman u poslovanju, kao i da Vlada nudi različite programe za podršku ženskom preduzetništvu.

Ukoliko Vlada Srbije provede obećane reforme tokom procesa pristupanja EU, poslovne mogućnosti bi mogle da nastave da rastu u narednim godinama, zaključuje State Department u svojoj analizi.

BiH: Korupcija i dalje problem

Bosna i Hercegovina (BiH) je otvorena za strana ulaganja, ali investitori moraju da prevladaju endemsku korupciju, složene zakonske i regulatorne okvire i vladine strukture, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem, navodi se u izvještaju State Departmenta.

„Ekonomske reforme za završetak tranzicije iz socijalističke prošlosti u tržišno orijentisanu budućnost odvijale su se polako i zemlja ima relativno nizak nivo stranih direktnih investicija (SDI). Prema Centralnoj banci BiH, SDI u BiH u prvih devet mjeseci 2019. iznosile su 505 miliona američkih dolara. Ukupno, SDI u 2018. godini iznosio su 458 miliona američkih dolara“, navodi se u izvještaju.

State Department navodi i da je, prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja u 2020. godini, BiH među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u jugoistočnoj Evropi, s rangom od 90 od 190 globalnih ekonomija.

„Izvještaj Svjetske banke svrstava BiH posebno nisko zbog njenih dugotrajnih i napornih procesa započinjanja novog posla i dobijanja građevinskih dozvola“, navodi State Department ističući da su oba ta pitanja utjecala na američke kompanije.

Navodi se i da se prije pandemije Covida-19 očekivalo da će se ekonomski rast BiH ubrzati u 2020. godini da bi 2021. dostigao četiri procenta, potpomognut uglavnom potrošnjom i donekle javnim investicijama. Privreda BiH se proširila za procijenjenih tri odsto u 2019. godini, a domaća potražnja je i dalje dominantni pokretač rasta, stoji u izvještaju.

State Dukazuje navodi i da su američka ulaganja u BiH niska zbog male veličine tržišta, relativno niskog nivoa prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Američkih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka mogućnosti za ulaganje.

„Većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja u BiH“, navodi se u izvještaju u kome se konstatuje i da američke kompanije sa predstavništvima u BiH uključuju velike multinacionalne kompanije i tržišne lidere u svojim sektorima, kao što su “Coca-Cola”, “Microsoft”, “Cisco”, “Oracle”, “Pfizer”, “McDonalds”, “Marriott”, “Caterpillar”, “Johnson & Johnson”, “FedEk”, UPS, “Philip Morris”, KPMG, “Price VaterHouse Coopers” i drugi.

State Department istovremeno navodi da BiH nudi poslovne mogućnosti dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima i da su se kompanije koje su uspjele da prevladaju izazove uspostavljanja prisustva u BiH, s vremenom često vraćale svoje ulaganje.

U ovogodišnjem globalnom izvještaju State Departmenta o investicionoj klimi stoji i da je u BiH aktivna međunarodna zajednica i da se ulažu reformski napori za poboljšanje poslovne klime, dok BiH teži eventualnom članstvu u Evropskoj uniji.

Navodi se i da BiH aktivno nastavlja da teži ka članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i da se nada da će joj se priključiti u bliskoj budućnosti. Ističe se i da je zemlja bogata prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro i termoelektrane), poljoprivredi, drvetu i turizmu.

„Najbolje poslovne mogućnosti za američke izvoznike u BiH uključuju opremu za proizvodnju i prijenos energije, telekomunikacionu i IT opremu i usluge, transportnu infrastrukturu i opremu, inžinjerske i građevinske usluge, medicinsku opremu i sirovine i hemikalije za industrijsku preradu“, navodi State Department u svom izvještaju.

Kosovo: Ozbiljni strukturni problemi

Potencijal Kosova za privlačenje stranih direktnih investicija ograničen je neuspjehom da se riješi nekoliko ozbiljnih strukturnih pitanja, navodi State Department.

Kao glavni problemi ističu se ograničena regionalna i globalna ekonomska integracija, politička nestabilnost i miješanje u ekonomiju, korupcija, nepouzdano snabdijevanje energijom, veliki neformalni sektor, poteškoće u uspostavljanju imovinskih prava i slaba vladavina zakona.

U izvještaju za 2020. godinu naglašava se da su međunarodna finansijska podrška i doznake dijaspore osnove ekonomskog rasta na Kosovu, kao i da su tokom posljednje decenije zabilježene pozitivne stope ekonomskog rasta, u prosjeku gotovo četiri procenta.

Pandemija Covida-19 vjerovatno neće dovesti do značajnih trajnih promjena u investicionim politikama, smatraju autori izvještaja.

„Od aprila 2020. godine, vlada je donijela nekoliko mjera za vanrednu pomoć koje nisu zahtijevale zakonodavne promjene. Sve ove mjere su privremene i usmjerene su na održavanje nivoa zaposlenosti i pomoć preduzećima u održavanju likvidnosti. Kao takve, one ne utječu na šire okruženje investicione politike. Vlada je, također, najavila paket mjera ekonomskog oporavka, ali se od aprila 2020. još radi na finalizaciji paketa“, navodi se u izvještaju.

Iako je sektor pravosuđa i dalje slab u primjeni zakona, kosovski propisi su u skladu sa međunarodnim mjerilima za podršku i zaštitu investicija.

„Uz pomoć USAID-a, Vlada Kosova nastavila je niz reformi poslovnog okruženja koje su tokom godina doprinijele poboljšanju rangiranja i rezultata Kosova u izvještaju o poslovanju Svetske banke“, piše u izvještaju.

Kao otežavajuća okolnost za provođenje imovinskih prava spominje se spor sa Srbijom.

Svi pravni, regulatorni i računovodstveni sistemi na Kosovu napravljeni su po uzoru na standarde Evropske unije i najbolju međunarodnu praksu, piše u izvještaju, ali uz napomenu da se „neke poslovne grupe žale da se propisi donose sa malo suštinske rasprave ili doprinosa zainteresovanih strana“.

State Department napominje da u posljednje vrijeme političko okruženje na Kosovu karakterišu kratki izborni ciklusi i produženi mandati vlada.

Visoku stopu nezaposlenosti na Kosovu (zvanično 25,7 odsto 2019. godine) javnost kontinuirano svrstava među svoje najveće probleme, napominju autori izvještaja. Dodaje se da su niskom stopom nezaposlenosti više pogođeni oni koji su u potrazi za prvim poslom i žene.

“Uprkos izazovima, Kosovo je privuklo niz značajnih investitora, uključujući nekoliko međunarodnih firmi i američke franšize. Neke investitore privuklo je relativno mlado stanovništvo Kosova, niski troškovi radne snage, relativna blizina tržišta EU i prirodni resursi”, zaključuje se u izvještaju.

Ekonomski rast Sjeverne Makedonije

Rad Sjeverne Makedonije na članstvu u NATO-u i napredak u nastojanjima da pristupi EU rezultirali su pozitivnim ekonomskim rastom, o čemu svjedoči snažan rast BDP-a od 3,6 odsto u 2019. godini, navodi se u izvještaju State Departmenta.

Konstatuje se da je država sada punopravna članica Sjevernoatlantske alijanse, kao i da je Vijeće Evropske unije odlučilo da otvori pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom 25. marta 2020.

Također se navodi da je potpisivanjem Prespanskog sporazuma 17. juna 2018. godine riješen višedecenijski spor oko imena s Grčkom, što je otvorilo put Sjeverne Makedonije ka pridruživanju NATO-u i EU.

Privlačenje stranih direktnih investicija jedan je od glavnih vladinih stubova za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta, stoji u izvještaju.

Kako se navodi – Sjeverna Makedonija održava relativno popustljiv regulatorni okvir, a njene institucije pružaju jednak tretman stranim investitorima i domaćim poslovnim interesima pod sličnim okolnostima. Tokom 2019., brojne države i strane kompanije najavile su ulaganja u Sjevernu Makedoniju i nove operacije u slobodnim ekonomskim zonama, poznate pod nazivom Tehnološke industrijske razvojne zone (TIDZ), navodi State Department.

Odnos Vlade Sjeverne Makedonije prema stranim direktnim investicijama, zajedno s njenim regulatornim i institucionalnim okvirom, i dalje ostaje atraktivan za američke investicije, navodi se u izvještaju i dodaje da, shodno tome, brojne američke kompanije uspješno posluju u Sjevernoj Makedoniji.

Izvještaj o poslovanju Svjetske banke za 2020. godinu rangirao je Sjevernu Makedoniju na 17. mjesto na svijetu za poslovanje, što je sedam mjesta manje u odnosu na prethodnu godinu, konstatuje se u izvještaju i dodaje da je agencija”Fitch Ratings” nadogradila prethodni kreditni rejting Sjeverne Makedonije sa BB na BB + sa stabilnim izgledima, dok je “Standard & Poor’s” potvrdio svoj kreditni rejting na BB- sa stabilnim izgledima.

U izvještaju se navodi i da je “Transparency International”, prema indeksu percepcije korupcije u 2019. godini, rangirao Sjevernu Makedoniju na 106. mjesto od 180 zemalja, što je 13 mjesta niže u odnosu na prethodnu godinu.

State Department navodi da je pravni okvir Sjeverne Makedonije za strane investitore uglavnom u skladu sa međunarodnim standardima i da se strani investitori pod sličnim okolnostima, generalno, tretiraju isto kao i domaći investitori.

Međutim, dodaje se da je cjelokupno regulatorno okruženje u zemlji i dalje složeno i da česte regulatorne i zakonodavne promjene, zajedno s nedosljednim tumačenjem pravila, stvaraju nepredvidivo poslovno okruženje pogodno za korupciju.

U izvještaju se navodi da Vlada Sjeverne Makedonije uglavnom provodi zakone, ali i da postoje brojni izvještaji da su neki zvaničnici i dalje angažovani u koruptivnim aktivnostima.

Neke nevladine organizacije procjenjuju da je dominantna uloga vlade koju vodi VMRO-DMPNE u ekonomiji, stvorila mogućnosti za korupciju, dok je vlada predvođena SDSM-om, koja je stupila na dužnost 2017. godine i obavezala se da će poboljšati transparentnost i vladavinu zakona, uspjela da prenese određenu moć sa političkih partija pravosudnim institucijama, navodi State Department.

Ocjenjuje se da će, uprkos ekonomskom napretku, socijalna i ekonomska kriza izazvane pandemijom Covida-19, imati ozbiljan utjecaj na ekonomiju Sjeverne Makedonije i sposobnost apsorbovanja stranih investicija.

U Hrvatskoj potrebna značajna strukturna reforma

Hrvatska je postala članica EU 2013. godine, što je poboljšalo njenu ekonomsku stabilnost i otvorilo nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja, konstatuje Stejt department u izveštaju o investicionoj klimi.

„Hrvatska ima pristup značajnoj količini raspoloživih fondova EU, ali mnoge direktne koristi od ulaska u EU tek predstoje“, dodaje se i ističe kako se hrvatska vlada obavezala da će preduzeti „zakonodavne i administrativne korake kako bi smanjila prepreke ulaganjima, usmjerila birokratiju i javnu upravu i efikasnije programirala fondove EU“.

State Department konstatuje da je Hrvatska sporo izvodila obećane reforme.

U izvještaju se navodi da je Vlada Hrvatske voljna da se na višim nivoima sastane sa zainteresovanim investitorima i da pomogne u rješavanju problema.

„Premijer Andrej Plenković bivši je član Evropskog parlamenta i nagovijestio je posvećenost širokim strukturnim reformama u skladu sa preporukama EU i globalnih finansijskih institucija. Njegova vlada sarađuje sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama na poboljšanju lakoće poslovanja u Hrvatskoj i privlačenju investicija“, navodi se u izvještaju.

Ističe se da je „snaga hrvatske ekonomije“ u niskoj inflaciji, stabilnom deviznom kursu i razvijenoj infrastrukturi. „Historijski gledano, najperspektivniji sektori za ulaganja u Hrvatskoj bili su turizam, telekomunikacije, farmacija i bankarstvo“, navodi SD.

U izvještaju se konstatuje da, iako je hrvatska ekonomija bila stabilna uoči globalne epidemije Covida-19, vlada je krajem aprila procijenila da će BDP pasti za najmanje 9,4 odsto u 2020. godini.

„Turizam direktno doprinosi 12 odsto hrvatskog BDP-a, pa i do 20 odsto kada se uključe i indirektni doprinosi sektora. Očekuje se da će turistički sektor pretrpjeti ogromne gubitke zbog krize izazvane Covidom-19“, navodi se.

Ipak, SD dodaje da utjecaj Covida-19 nije u potpunosti negativan, odnosno da je Vlada ubrzala digitalizaciju mnogih službi javne uprave i da će vjerovatno i povećati napore u toj oblasti.

Dodaje se da je ekonomija opterećena velikom vladinom birokratijom, lošim državnim preduzećima i niskom regulatornom transparentnošću, što doprinosi lošem učinku i relativno niskom nivou stranih investicija.

„Nakon decenije rasta od završetka rata 1995. godine, investiciona aktivnost u Hrvatskoj se znatno usporila u 2008. godini i ostala ispod historijskog nivoa uprkos izlasku ekonomije iz recesije krajem 2015. godine, relativno snažnom rastu u 2016. godini i nastavku umjerenog rasta do 2019.“, navodi State Department.

Navodi se i da je bankarski sistem u Hrvatskoj dobro podnio globalnu finansijsku krizu, ali da je bio opterećen finansijskim troškovima vezanim za pretvaranje zajmova švicarskih franaka u eure koje je naredila vlada u 2015. godini.

Prije krize zbog Covida-19, vlada je održavala budžetski deficit u granicama preporučenim od EU, ali sada očekuje 6,8 odsto budžetskog deficita za 2020.

U martu 2020. vlada je najavila četvrti paket ekonomskih reformi. Očekuje se da će ovaj paket stvoriti održivi ekonomski rast i razvoj, povezati obrazovanje s tržištem rada i održati javne finansije, navodi SD i dodaje da je i dalje potrebna značajna strukturna reforma.

„Iako vlada nastavlja da postepeno poboljšava poslovno okruženje, njen primarni fokus ostaje na sprečavanju gubitka radnih mjesta u državnim preduzećima i „strateškim“ sektorima“, zaključuje se u izvještaju.

Uprkos zakonskim poboljšanjima, korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije, navodi State Department.

„Korupcija i percepcija korupcije su značajni problemi u crnogorskom javnom i privatnom sektoru. Stepen zabrinutosti građana zbog korupcije je uobičajeno visok u istraživanjima javnog mnijenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori“, ističe se u dijelu izvještaja koji je posvećen prevenciji korupcije.

Podsjeća se da je Crna Gora od stjecanja nezavisnosti 2006. godine usvojila pravni okvir koji podstiče privatizaciju, zapošljavanje i izvoz.

„Primjena okvira, međutim, znatno zaostaje za zakonskom regulativom“, ističe se u izvještaju, uz napomenu da je Crna Gora još u procesu uspostavljanja liberalne poslovne klime koja podstiče strana ulaganja i lokalnu proizvodnju.

„Država ostaje zavisna od uvoza iz susjednih zemalja, uprkos značajnom potencijalu u nekim oblastima poljoprivrede i proizvodnje hrane“, piše u izvještaju.

Dodaje se i da, iako politička tranzicija još nije eliminisala sve strukturne barijere, vlada generalno prepoznaje potrebu da ukloni prepreke ka reformi poslovnog okruženja i privlačenju stranih investicija.

Odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda je u Crnoj Gori jedan od najvećih u regionu – jedna je od napomena State Departmenta.

„Javni dug je trenutno na 76,9 procenata BDP-a, uz prognozu da će porasti na više od 80 procenata nakon otplate zajma za gradnju autoputa od milijardu dolara kineskoj Ek/Im banci“, napominje se.

Kao vladine prioritete, State Department izdvaja razvoj infrastrukture „uključujući i drugu dionicu autoputa koja će bolje povezati razvijeni južni dio zemlje s nerazvijenim sjeverom“.

Napominje se da Svjetska banka i MMF pomažu vladi u provođenju mjera za kontrolu duga.

„Stopa ekonomskog rasta u 2019. godini bila je jedna od najviših u Evropi sa 3,5 odsto, dok je stopa nezaposlenosti blago porasla sa 15,2 na 15,3 procenta. Međutim, očekuje se da će pandemija Covida-19 imati značajan ekonomski utjecaj na crnogorsku ekonomiju 2020. godine“, navodi se u izvještaju.

Podsjeća se na predviđanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz aprila ove godine, prema kojem Crnu Goru čeka pad ekonomije od devet odsto.

Ekonomski pad, kako se navodi, proističe iz velike zavisnosti crnogorske ekonomije od turizma. Turistički sektor zauzima četvrtinu bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Kao zemlja kandidat na svom putu ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU), Crna Gora je otvorila 32 od 33 pregovaračka poglavlja, sa tri privremeno zatvorena, naglašava State Department uz napomenu da se „Vlada Crne Gore nada da će posljednje poglavlje o konkurenciji otvoriti 2020. godine“.

Dodaje se i da je Crna Gora članica NATO-a od 2017. godine.

„Crna Gora je 1. januara 2019. godine započela implementaciju svog programa ekonomskog državljanstva. Program će trajati tri godine i bit će dostupan za do 2.000 prijavljenih“, takođe je jedna od stavki koju ističe State Department.

Crnogorska ekonomija usredsređena je na tri sektora, pri čemu je vlada uglavnom usredsredila svoje napore na razvoj turizma, energetike i poljoprivrede.

„Zbog svoje 300 kilometara duge morske obale i spektakularne planinske regije na sjeveru zemlje, uspješan turistički sektor čini skoro 25 procenata BDP-a.“

Nijedna zemlja ne dominira direktnim stranim investicijama, a najznačajnije su investicije iz Italije, Mađarske, Rusije i Srbije, dok State Department napominje i da novi interes za ulaganjima dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Azerbejdžana, Kine, Turske i Sjedinjenih Američkih Država.

Kao projekti u energetskom sektoru spominju se podvodni kabl do Italije za prijenos električne energije i namjera crnogorske vlade da razmotri uvoz američkog tečnog prirodnog gasa preko luke Bar.

„Pored toga, postoji nekoliko tekućih konvencionalnih energetskih projekata širom zemlje, uključujući kontroverznu ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka termoelektrane na ugalj u Pljevljima, koju finansira Kina, i niz projekata za izgradnju malih hidroelektrana“, stoji u izvještaju.

Spominju se i ugovori o koncesiji za istraživanje nafte i gasa na moru koje je Vlada Crne Gore potpisala sa dva konzorcija – italijansko-ruskim konzorcijem “Eni / Novatek” i grčko-britanskim konzorcijem “Energean Oil / Mediterranean Oil and Gas”.

(SB)

Slični članci

Close