SvijetVijesti

NA POLOVINI SUĐENJA: Haški sud odbio zahtjev Franka Simatovića za oslobađanje

Predsjedavajuću sudija Burton Hall rekao je, saopštavajući odluku, da je haško tužilaštvo, tokom nedavno okončanog dokaznog postupka, izvelo dovoljno dokaza o svim tačkama optužnice za nastavak suđenja.

Sudija Hall je najavio da će dokazni postupak odbrane početi 18. juna.

Simatović (68) optužen je, zajedno sa bivšim načelnikom SDB-a Srbije Jovicom Stanišićem, za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila tokom ratova u Hrvatskoj i BiH.

Prvooptuženi Stanišić (68) nije ni podnosio zahtjev za oslobađanje na polovini procesa.

I Simatović i Stanišić su na privremenoj slobodi u Srbiji. Očekuje se da će se u Haag vratiti za početak dokaznog postupka odbrane.

Raspravno vijeće danas je odbacilo tvrdnju Simatovićeve odbrane da tužioci nisu dokazali njegovu krivicu ni po jednoj tački optužnice. Kako je rekao sudija Hall, vijeće je ocijenilo da je u prvom djelu suđenja tužilaštvo izvelo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se mogao izvesti zaključak o osnovanosti optužbi protiv Simatovića.

To, međutim, ne znači da je u ovoj fazi postupka vijeće taj zaključak i donijelo ili da će ga donijeti, nakon što sasluša dokaze odbrane, napomenuo je sudija Hall.

Raspravno vijeće je ocijenilo da je tužilaštvo izvelo dovoljno dokaza o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata u cilju trajnog i nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Sudije su prihvatile i dokaze da je Simatović, zajedno sa drugim učesnicima, dao “značajan doprinos” sprovođenju tog zločinačkog poduhvata.

Dokazi, koje je citirao sudija Hall, govore o Simatovićevoj ključnoj ulozi u organizovanju, finansiranju, obuci, naoružavanju i kontroli specijalnih srpskih jedinica u Hrvatskoj i BiH.

Pripadnici tih jedinica, koji su obučavani u više logora formiranih pod Simatovićevim nadzorom, učestvovali su u činjenju zločina iz optužnice.

Simatović je lično učestvovao u napadima na Plitvice, Glinu i selo Lovas, a imao je i rukovodeću ulogu u operaciji Pauk u Bosni i Hercegovini, rekao je sudija Hall, pozivajući se na dokaze optužbe.

Po sudijinim riječima, postoje iscrpni dokazi i presuđene činjenice da su srpske snage, među kojima su bile i one pod kontrolom SDB-a Srbije, sprovodile rasprostranjene i sistematske napade na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH.

Na osnovu iskaza svjedoka, sudija Hall je naveo nekoliko primjera zločina koji su srpske snage, uključujući gardu Željka Ražnatovića-Arkana i Škorpione, počinili nad hrvatskim i bošnjačkim civilima.

U septembru 1991, Ražnatovićevi ljudi su u Dalju u istočnoj Slavoniji pogubili više Hrvata, a ostalo stanovništvo protjerali.

Arkanova garda, po dokazima i iskazima svjedoka, u aprilu 1992. ubila je 20 bošnjačkih muškaraca, a stanovništvo protjerala, o čemu je svjedočila žena kojoj su stradali muž i sinovi, naznačio je sudija Hall.

Sudija je kazao da je, po dokazima i svjedocima, Ražnatovićevu gardu i Škorpione kontrolisala SDB Srbije preko Simatovića.

To je, u iskazu na suđenju, potvrdio i bivši pripadnik Škorpiona Goran Stoparić, a postoje i dokazi da o brojnim sastancima Simatovića i Ražnatovića, kao i da je Arkan dobijao naređenja od SDB-a Srbije.

Kao dokaz o postojanju zločinačkog udruženja, raspravno vijeće je navelo i nalaze demografa da se u ratnim godinama, na teritorijama obuhvaćenim optužnicom, znatno smanjio broj Hrvata i Bošnjaka.

Po nalazu demografa Ewa Tabeau, bošnjačko stanovništvo se, od 1992. do 1997, u pet opština obuhvaćenih optužnicom smanjilo za 75 posto, rekao je sudija Hall.

Pored obrasca po kojim su se zločini etničkog čišćenja ponavljali u Hrvatskoj i BiH, o postojanju zločinačkog poduhvata govore i izjave njegovih učesnika.

Sudija Hall citirao je riječi tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i osuđenog raznog zločinca Radovana Karadžića, sa sastanka sa Slobodanom Miloševićem, Ratkom Mladićem i drugima 1993, da “nam se smiješi ujedinjenje sa Srbijom”.

Vijeće je prihvatilo i dokaz tužilaštva da je prvi od šest strateških ciljeva RS bilo “državno razdvajanje” od Hrvata i Bošnjaka.

Poslije prvog suđenja, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013, Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Međutim, apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017, posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije.

Nijedan zvaničnik Srbije do sada pred Haškim sudom nije bio osuđen za zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

(Beta/SB)

Slični članci

Close