RegijaVijesti

Mračna pozadina protesta u Srbiji! Vučić dobio rok do jeseni, u protivnom će biti svega

Politička situacija u Srbiji tokom vikenda došla je do usijanja kad je grupa demonstranata, koji već mjesecima na ulici traže odlazak predsjednika Aleksandra Vučića, upala u zgradu Radiotelevizije Srbije (RTS) tražeći da ih se pusti u izravan prenos kako bi javnosti predstavili svoje ciljeve. Šta je u pozadini protesta ‘1 od 5 miliona’, koji od kraja prošle godine tresu Srbiju svakog vikenda, i kako na situaciju u susjedstvu gleda međunarodna zajednica – za tportal je komentirao novinar i analitičar Zoran Kusovac

Kusovac kaže da su protesti formalno počeli kao reakcija na premlaćivanje jednog od opozicionih političara, Borka Stefanovića, vođe male i relativno nebitne ljevičarske stranke. Stefanović je, podsjeća, pretučen u Kruševcu, bio je sav prekriven krvlju, pa je taj događaj izazvao reakciju te su krenuli protesti protiv bahatog ponašanja vlasti.

‘Pogotovo je to bahato ponašanje vlasti i pristaša vlasti vidljivo u unutrašnjosti, u malim sredinama, gdje svako svakoga poznaje. Jednostavno su se osilili i mislili su da će takva stvar proći izvan Beograda, mjesta u kojem su svi mediji. Uslijedila je, međutim, spontana reakcija koja nije toliko vezana uz samog Stefanovića. Velik broj ljudi smatrao je da je takvo nasilje neprihvatljivo i izašli su na prve proteste kako bi pokazali da treba postojati neki standard ponašanja’, navodi Kusovac.

No proteste je ojačao vrlo bizaran događaj.

Riječ je o izvještavanju s prvih protesta novinarke televizije Studio B. Riječ je o televiziji koja je svojevremeno imala kultni status kao gradska lokalna stanica, a koju je prije nekoliko godina u potpunosti preuzela vlast.

‘Izvještavajući s tih prvih protesta jedna, hajdemo reći, novinarka, stanovita Barbara, svojim izvještavanjem, jer tehnički to moramo nazvati izvještavanjem, izazvala je burne reakcije. Ona je komentirala, objašnjavala i unijela se u optuživanje ne samo opozicije, nego i građana, koje je nazvala lažljivcima. Optužujući građane koji su mirno protestvovali da su za linč i silovanje, ojačala je i potaknula proteste da postanu nešto drugo, ne samo protesti protiv pojedinačnog slučaja prebijanja jednog političara’, smatra Kusovac.

Srbija ima dugu povijest demonstriranja. Kusovac ističe kako u Srbiji postoji mit građanskih protesta, a koji su zapravo rijetko kada puno postigli. Što se tiče ovih aktualnih, Kusovcu je zanimljivo koliko su ti protesti heterogeni.

‘Od početka se tu skupljala pristojna građanska opcija, možda malo politički naivna, ali generalno ljudi od kojih dobar dio nije želio sudjelovati u političkim protestima za neku grupaciju ili stranku. Političari su se, naravno, instinktivno željeli pridružiti da nešto ne bi prošlo bez njih’, navodi Kusovac, dodajući kako su oni praktično krenuli u to ne zato što bi rado surađivali, nego iz straha jedan od drugoga, da neko ne profitira na tim prosvjedima, tako da su politički dosta apsurdni.

Bez poruke, organizacije i odgovornosti

Kusovac objašnjava da s jedne strane postoji, uvjetno rečeno, dosta neodređena opozicioona grupacija, Savez za Srbiju, koja nije dovoljno čvrsta da bi se doista percipirala kao grupa. ‘To je labava koalicija više političkih stranaka, među kojima su Dveri Boška Obradovića, stranka Dragana Đilasa i stranka Vuka Jeremića. Sve se zasnivaju na liderima’, navodi Kusovac.

S druge strane u protestima sudjeluje Pokret slobodnih građana (PSS), navodno apolitična grupa koju sada predvodi glumac Sergej Trifunović, a nastala je iz pokreta koji je prevodio nekadašnji zaštitnik građana Saša Janković, koji se u jednom trenutku pojavio kao potencijalna nova zvijezda srbijanske opozicije. Bio je i predsjednički kandidat…

Nakon što se nije uspio nametnuti Janković se povukao iz politike, ali njegov pokret ostao je živjeti i sada ga odnedavno predvodi Trifunović.

‘I jedni i drugi sudjeluju u protestima, što se dosta negativno odražava jer se niko od političara ne želi prikazati kao organizator, a jedan neformalni pokret to nije u stanju organizirati. To je jedna od slabijih strana protesta: nema jasne poruke, jasne organizacije i jasne odgovornosti. Sve je vrlo neorganizirano i mnogi priželjkuju da tako i ostane’, smatra Kusovac

Kaže da je u ovom trenutku najživlja diskusija među, uvjetno rečeno, građanskim ili opozicionim Beogradom: pridružiti se protestima koji promoviraju ljotićevce iz Dveri, odnosno postavljaju Boška Obradovića u poziciju jednog od najprominentnijih vođa opozicije, ili u tome ne sudjelovati.

Tu nema, objašnjava Kusovac, zadovoljavajućeg odgovora jer i jedna i druga strana imaju dobre argumente, ali lično, ističe, podržava ove koji tvrde da nema ‘nikakve koristi, ni potrebe, ni pameti u bilo kakvom taktičkom koaliranju s fašistima jer je to pokazala i tuđa i povijest Srbije’.

Postavlja se i pitanje kakav je odnos međunarodne zajednice prema Vučiću i je li izgubio podršku Zapada, koju nesumnjivo ima, osobito da riješi problem Kosova.

Kusovac ističe kako je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u ponedjeljak ujutro na jednom od dirigiranih medija kukao kako se nije javio nijedan stranac kad je Vučić bio okružen demonstrantima u Predsjedništvu i da nikoga ne zanima njegova sudbina, što znači da su se i same vladajuće strukture počele baviti tim pitanjem.

Kako priznanje Kosova prodati Srbima?

‘Situacija je prilično jasna. Ovo govorim iz iskustva razgovora tokom duljeg razdoblja sa stranim diplomatima, kako u Srbiji tako i u Evropi: EU i SAD imaju koordiniran princip da je za bilo kakav napredak na Balkanu, između Srbije i Kosova, te napredak Srbije prema EU nužan preduvjet to da Srbija i Kosovo reguliraju svoj odnos. To je eufemizam za zahtjev Srbiji da prizna Kosovo, a Vučić je prepoznat kao onaj koji bi to mogao napraviti’, navodi Kusovac.

Objašnjava da Zapad ne želi izravno utjecati na način na koji će Srbija priznati Kosovo, hoće li to učiniti kroz referendum, skupštinsku deklaraciju, kroz odluku predsjednika. Čak dio Zapada, tvrdi, nema apriorno negativan stav prema eventualnoj razmjeni teritorija. Dio ima, naravno, Njemačka prije svega.

‘Svi zahtijevaju od Srbije kao preduvjet da formalno prizna Kosovo i da prestane priječiti Prištini prijem u međunarodne organizacije. To je prilično tvrd politički orah u Srbiji za svakoga. Oni svi vrlo precizno prepoznaju da je Aleksandar Vučić jedini koji je u stanju to napraviti u dogledno vrijeme. Već mjesecima Vučić pokušava što više dobiti za svoje priznanje Kosova s jedne strane i s druge strane naći modalitet kako to priznanje prodati Srbima i Srbiji’, objašnjava Kusovac.

Federica Mogherini i Jean-Claude Juncker očekivali su da će se to napraviti za njihova mandata, a razlozi su očito sebični jer su sebi željeli pripisati zasluge, no to se neće ispuniti.

‘Sad se govori da je Vučiću rok za dogovor s Kosovom najdalje jesen. Ako to ne napravi, pitanje je hoće li ga Zapad i dalje podržavati. Međutim, mnogi zapadni političari i diplomati s kojima sam razgovarao svjesni su toga da je, bez obzira na njihovo mišljenje o Vučiću kao autoritarnom vladaru i na sve njegove percipirane veze s korupcijom, u daleko boljem položaju ostvariti to nego što bi bilo koji od opozicionih vođa da u kojem slučaju dođe na vlast’, ističe Kusovac. Tako se Zapad i dalje pouzda u Vučića i ne proziva ga za njegove ekscese, očekujući da će on to ipak napraviti.

Vrijeme curi, sumnjičavost raste

‘Hoće li napraviti ili ne, veliko je pitanje. Čak i Vučiću, s ovakvom kontrolom koju ima nad srpskom javnošću i medijima, to je teško. Govorilo se o varijanti da bi to mogao napraviti zakaže li izbore i uz njih referendum, pa da mu se tako priznanje Kosova potvrdi na referendumu. To bi se prezentiralo kao da je pitanje života ili smrti’, objašnjava Kusvac.

Pregovori ne idu dobro, smatra Kusovac, prije svega sa samim Kosovom, što ovisi o odnosu Haradinaja i Thaçija, a s druge strane su Vučićeva očekivanja od Evropske unije.

‘On je u jednom trenutku kao uvjet priznanja Kosova tražio da se Srbija gotovo odmah primi u članstvo EU-a, za što ni u kojem slučaju Unija nije spremna. Mnogo je nepoznanica. Zapad neće podržati rušenje Vučića još neko vrijeme, dok postoji šansa da napravi pomak prema Kosovu, iako tu raste doza skepse’, zaključuje Kusovac, piše “Slobodna Bosna“.

Slični članci

Close