BiHVijesti

KOMŠIĆ ZA ZAGREBAČKI “NACIONAL”: “Čitavi zapadno-europski svijet je na razini principa za građansku državu. Šta je jedan Zoran Milanović prema tome!?”

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte u velikom intervjuu za zagrebački “Nacional” govorio je o nizu aktuelnih pitanja, poput nastupajućih lokalnih izbora, izbora u Mostaru nakon 12 godina, odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske sa akcentom na ponašanje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, ideji građanske države, posjetama Dodika i Izetbegovića Zagrebu, europskoj perspektivi BiH, interesu SAD i Njemačke za BiH, kao i najavljenom ciklusu investicija EU na Zapadnom Balkanu.

Na pitanje da ocijeni odnose Hrvatske i BiH, kao i to da li se Hrvatska više od Srbije miješa u unutarnje političke prilike u BiH, ili to rade podjednako, Komšić je rekao da bi umjesto miješanja u unutarnje prilike Bosne i Hercegovine, korisnije bilo da vlasti Republike Hrvatske pokažu spremnost za rješavanje brojnih otvorenih pitanja između dviju država, pitanja koja opterećuju odnose između dviju država, i ne stoje neriješena od jučer, od njegovog ili zbog njegovog izbora u Predsjedništvo BiH, nego još od stjecanja nezavisnosti i Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina je uvijek pokazivala spremnost na to da se ta pitanja riješe, a nažalost vlasti Republike Hrvatske nisu, čak ni toliko da se ratificira ugovor o granici koji su davno potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Kod dobrog dijela ljudi u Bosni i Hercegovini, to ostavlja sumnju u to da se još nije odustalo od teritorijalnih pretenzija na Bosnu i Hercegovinu. Ratificiranje tog ugovora i definiranje granice između otklonilo bi te sumnje i popravilo odnose između dviju država. Bosna i Hercegovina je na to spremna. Jesu li su vlasti Republike Hrvatske na to spremne, to morate pitati njih”, rekao je Komšić.

Komšić je istakao da nije razočaran odnosom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema BiH jer nije ni iznenađen, da bi bilo bolje da Milanović ne vodi politiku HDZ-a, te da je to njegov izbor sa čijim posljedicama će se na kraju sam suočiti.

Na pitanje “zašto je tako usamljen u ideju građanske BiH, Komšić smatra da uopće nije usamljen.

“Za građansku državu Bosnu i Hercegovinu je većina građana Bosne i Hercegovine. Kako mogu biti usamljen ako je većina za to? Također, većina, zapravo sve članice Europske unije su građanske države. Prioriteti iz „Mišljenja Europske komisije“ koje kao država trebamo ispuniti na putu ka EU-u su takvi da njihovo ispunjavanje vodi ka formiranju građanske države Bosne i Hercegovine, na europskim pravnim principima. Sjedinjene Američke Države su također uvijek bliže građanskom uređenju nego etničkom. Čitavi zapadno-europski svijet je na razini principa za građansku državu. Šta je jedan Zoran Milanović prema tome? Uostalom, presude Europskog suda za ljudska prava govore o potrebi uvođenja jednakopravnosti svih građana BiH i odbacivanju tzv. principa konstitutivnosti. Njega je Europski sud za ljudska prava, dakle Sud a ne ja, označio kao posljedicu činjenja genocida i etničkog čišćenja, što se jasno vidi iz presude u slučaju Zornić, točnije iz člana 43. presude. Pročitajte ako ne vjerujete. Toliko je argumenata na strani nas koji se zalažemo za građansku državu da ne znamo što raditi više s njima. Toliko je istina na našoj strani da više ne znamo kako se nositi s tolikom količinom istine koja je na našoj strani. Na strani građanske Bosne i Hercegovine. Da to nije tako, da nismo toliko u pravu koliko jesmo, nitko u BiH ne bi smio spomenuti ni G od građanske države”, smatra Komšić.

Komentarišući izjavu Milanovića da parazitira na hrvatskom biračkom tijelu, Komšić istiće da je to Milanovićev problem, te da se ne obazire previše na to.

“Preživio sam gore stvari u ratu, izgubio brojne meni bliske ljude, vidio pred svojim očima strašne patnje i strahote, a pritom nisam ostao ispunjen mržnjom i zajedljivošću. Zar mislite da nakon svega toga neka ružna riječ mene može nešto posebno dotaći”, rekao je Komšić za zagrebački “Nacional”.

Na poziv Miloradu Dodiku da posjeti Hrvatsku, Komšić smatra da je takvo ponašanje rukovodstva Hrvatske rušenje i ono malo odnosa između država koji su postojali.

“Ako ništa, dosad je službeni Zagreb pravio privid da imamo korektne odnose kao dvije nezavisne države, sada ih izgleda ni taj privid više ne zanima. Ovom državnom vrhu Hrvatske, a nipošto ne mislim da predstavljaju sve građane Hrvatske, pa ni većinu, Bosna i Hercegovina je neki slobodni teritorij na kojem ne vrijede pravila koja vrijede u ostalom civiliziranom svijetu. Oni bi jednakost, ravnopravnost, demokraciju, građanska prava kod svoje kuće i u Europskoj uniji. A kod nas bi nejednakost, diskriminaciju, anarhiju koju mogu koristiti i etnička prava. Žao mi je što je to njihov stav”, smatra Komšić, dodajući da i posjetu Izetbegovića Zagrebu ne smatra pametnim iako je forma tog sastanka bila nešto primjerenija, ali poruka veoma slična – da službeni Zagreb okuplja vođe naroda, ne predstavnike države Bosne i Hercegovine.

Na pitanje da komentiriše činjenicu da najviše predstavnike vlasti u Hrvatskoj ne smetaju Dodikove secesionističke ambicije ili njegovi stavovi prema Srebrenici, Mladiću, Karadžiću ili NATO-u, Komšić smatra da to pokazuje manjak uvjerenja i patriotizma, a najviše karaktera.

“I ja moram komunicirati s Dodikom, s mnogima, funkcija me obavezuje, ali njihovi odnosi prelaze razinu profesionalizma. Oni se vrlo dobro razumiju, dijele mnoge stavove. Ne moram ići dalje od odlikovanja koje je Dodik dao Slavku Lisici, čovjeku koji vam je Šibenik granatirao, i za to osuđen. Tada su Dragan Čović i bivši ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini sjedili u publici i pljeskali. Ja taj potez Dodika mogu i razumjeti, ne podržavam ga, ali mi je jasan, ali što da kažem o potezima ovih što se kunu da su veći katolici od Pape? Što uopće više da vam govorim o stavovima i karakteru takvih ljudi? Kakav je to čovjek kome ništa nije sveto? Takvi su vam ljudi i nikakvi prijatelji i slabi neprijatelji”, naglašava Komšić.

Na stav SDP-ovog Zorana Milanovića da je Čović jedini legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, Komšić ističe da je to pitanje za glasače SDP-a Hrvatske.

“Njih treba pitati kako je moguće da predsjednika izglasaju na antinacionalističkoj platformi, a njihov predsjednik promovira nacionalističku platformu. Prije ravno deset godina Milanović je bio u Sarajevu na predizbornom skupu SDP-a BiH, čiji sam tada bio kandidat za Predsjedništvo BiH. Za sve to vrijeme, moja politika se nije promijenila u osnovnim postavkama. I tada kao i danas zalagao sam se za jednakopravnost svih građana, za građansku državu, a ne etničke teritorije. Promijenila se jedino politika SDP-a Hrvatske pa i Milanovićeva, skliznuvši desno. Ali to je ionako problem s cijelom socijaldemokracijom koja se nalazi u krizi. Slično se dogodilo i SDP-u BiH, kada su 2012. prihvatili etničko načelo i nejednaku vrijednost glasa građana, to jest taj etnički ili desni koncept. Tad sam napustio SDP BiH, ostajući pri svojim stajalištima, pod svaku cijenu, pod cijenu kraja političke karijere. Građani BiH su prepoznali tu vrstu konzistentnosti u zalaganju za građansku državu, tako da me se desna skretanja ka etičkim konceptima, bilo Milanovićeva i SDP-a Hrvatske ili ona SDP-a BiH i ne dotiču. Znam da sam u pravu. Ali nezgodno je biti upravu, posebno u ovakvoj konstelaciji snaga na zapadom Balkanu.

O posljednjim signalima BiH iz Bruxellesa smatra da su pozitivniji neko prije godinu dana.

“Koliko ćemo nastaviti napredovati najviše će zavisiti od naše upornosti u rješavanju prioriteta koje je EU komisija postavila pred nas. Imamo nekih zadataka koje možemo završiti i nekih oko kojih ćemo teško pronaći kompromis. Moj stav oko tih pitanja je nepromijenjen, svi zakoni koji vrijede za građane Francuske, Hrvatske ili Švedske, vrijede i za građane Bosne i Hercegovine, i ja ću takve promjene uvijek podržati. A zakoni i pravila koja su važila u nekim neciviliziranim zemljama prošlog vijeka, a za koja se neki danas zalažu u Bosni i Hercegovini, u tome neće imati moju podršku.”

Za angažman Sjedinjenih Američkih Država u BiH Komšić smatra da je nepohodan i da bez njihovog jačeg interesa Bosna i Hercegovina neće lako pronaći rješenje.

“Amerika donosi jednu vrstu pristupa koji EU, u svojoj kompleksnosti i različitosti, ne može imati. Također, Amerika je neka vrsta garanta liberalne, građanske demokracije, koncept konstitutivnosti i vladavine naroda je njima nepoznat. Njihov koncept je da se ne štite grupe, već pojedinac, građanin, jer su tako svi zaštićeni. I to je jedan koncept za koji se i ja borim u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, važan je i nastavak angažmana naših europskih prijatelja. Jača suradnja Amerike i EU-a u Bosni i Hercegovini će ponuditi najbolje šanse za pronalazak rješenja.”

(SB / Nacional.hr)

Slični članci

Close