BiHVijesti

Građani BiH sve češće dobivaju odbijenice za vizu u Njemačkoj, iz Ambasade pojasnili koji je razlog!

“Odbijena mi je viza za Njemačku, a imao sam ugovor o radu s poslodavcem. Riječ je o ugostiteljstvu, čak sam u tom hotelu imao osiguran i smještaj. Zna li neko šta sad trebam uraditi, ima li svrhe žaliti se? U potpunom sam šoku, a već sam počeo pakirati stvari”

Kada biste danas dobili ugovor za posao u Njemačkoj, a imate samo bh. državljanstvo, prvi radni dan najvjerovatnije bi vam bio najesen ili čak zimu 2020. Vrijeme čekanja na vizu mjeri se mjesecima. Prikupite svu potrebnu dokumentaciju, potrudite se što bolje naučiti njemački jezik i, na kraju, kad stigne termin razgovora u Ambasadi, nakon nekoliko dana dolazi i iznenađenje – viza se odbija.

Naime, ovakav scenarij sve je češći. Posljednjih dana na društvenim mrežama javlja se sve više bh. građana kojima je, unatoč ugovoru o radu, valjanom certifikatu o znanju jezika i riješenom pitanju smještaja, viza odbijena, piše Večernji list.

Jedan od objavljenih postova glasi: “Odbijena mi je viza za Njemačku, a imao sam ugovor o radu s poslodavcem. Riječ je o ugostiteljstvu, čak sam u tom hotelu imao osiguran i smještaj. Zna li neko šta sad trebam uraditi, ima li svrhe žaliti se? U potpunom sam šoku, a već sam počeo pakirati stvari”.

Ovo je samo jedan u nizu slučajeva. Neki ne pišu struku o kojoj je riječ, samo da su imali ugovor s poslodavcem, a vizu nisu dobili. Odgovor je li tačno da se vize sve češće odbijaju i što je razlog potražili smo u njemačkoj Ambasadi u Sarajevu.

“Zapošljavanje u Njemačkoj prema pravilima zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana podliježe tzv. pravu prednosti pri zapošljavanju. Savezna agencija za rad obavezna je provjeriti postoji li radna snaga u Njemačkoj za određeno radno mjesto. Ako takva radna snaga stoji na raspolaganju, Savezna agencija za rad ne može izdati saglasnost za zapošljavanje. Posljedica toga je da Ambasada u takvom slučaju mora odbiti zahtjev za vizu u svrhu zapošljavanja. Ponuda i potražnja u pojedinačnim granama kao, primjerice, u ugostiteljstvu podliježe promjenama, između ostalog, ovisno o sezoni i regiji. Ovdje se, dakle, ne radi o utvrđivanju kontingenta. Informacije o odbijenicama za određene sektore i za određene regije može dati jedino Savezna agencija za rad. Ambasada ne vodi statistiku o tome”, kazali su nam u Ambasadi.

Ovo će svakako razočarati hiljade bh. građana koji već mjesecima nestrpljivo čekaju vizu za rad u Njemačkoj.

Nakon što su početkom 2016. usvojeni amandmani u smislu olakšica pri zapošljavanju, zabilježen je enorman porast zahtjeva za vize u zemljama zapadnog Balkana. Samo tokom 2017. Odjel za vize u Ambasadi u Sarajevu procesuirao je više od 17.000 takvih zahtjeva. Na taj način Sarajevo se, baš kao Priština i Beograd, ubraja među 10 gradova na svijetu u kojima se bilježi najviše zahtjeva za vize za Njemačku. Najveći priljev useljenika prošle godine zabilježen je iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, BiH, Kosova, Crne Gore i Albanije.

BiH na trećem mjestu

BiH se prošle godine nalazila na trećem mjestu po broju useljenika u Njemačku, i to iza dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu – Indije i Kine, pokazuju najnoviji objavljeni podaci Zavoda za statistiku Njemačke Destatis.

Odmah iza BiH, na četvrtom mjestu, nalazi se treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu – Sjedinjene Američke Države. Podsjećanja radi, Kina ima 1,4 milijarde ljudi, Indija 1,3 milijarde, BiH oko 3,6 miliona, a SAD oko 330 miliona, prenose Nezavisne novine.

Prema ovim podacima, od ukupno 266.000 novouseljenih u Njemačku izvan zemalja EU tokom 2018. godine, 12 posto otpada na Indijce, devet na Kineze, osam na bh. građane, a sedam posto na Amerikance.

Sudeći prema ovim podacima, to znači da se u Njemačku lani zvanično uselilo oko 22.000 bh. građana. Ova brojka se uklapa u zvanični podatak iz Ambasade Njemačke u Sarajevu da je 2017. godine ta ambasada izdala 17.000 viza za bh. građane.

Slični članci

Close