BiHVijesti

Dodik otcjepljenjem RS zaprijetio više od 40 puta, birači mu i dalje vjeruju

„U Dodikovom slučaju mehanizam za zaustavljanje je – Brčko. Poručite mu da ‘ako do petka u 24 časa ne povučeš stav, mi ćemo obezbijediti da se raskine ugovor RS i Brčkog’. Jer ono je ugovorno u savezu sa Republikom Srpskom, a tako se obezbeđuje teritorijalni kontinuitet RS. To je moćno sredstvo koje kontrolišu Amerikanci“, kaže Janjić

Niz godina Republika Srpska je poput scene postavljene za reality show u kojem se publici plasira isti performans, u režiji iste vladajuće garniture i njenog suverena, Milorada Dodika, piše Inforadar.

Show se zove Referendum, a medijski analitičari izbrojali su da je Dodik njime zaprijetio više od 40 puta. Teme su bile nezavisnost RS, ulazak u NATO, odluke Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine, odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH… I uvijek je bilo onih koji su spremni da mu aplaudiraju.

KADA SKEČEVI POSTAJU VULGARNI

Urednik realityja dobro poznaje svoju publiku – birače, pa aplauzi za silne referendume ne izostaju makar je skeč izanđao od silnih ponavljanja. Opozicija apatično sjedi u zadnjim redovima, dok stranci mirno, u back stageu, posmatraju mnogo puta ponovljeni performans. I povremeno izraze zabrinutost kada skečevi postanu suviše vulgarni.

I u februaru ove godine Milorad Dodik zaprijetio je referendumom nakon odluke Ustavnog suda BiH da se poljoprivredno zemljište knjiži na Bosnu i Hercegovinu, a ne Republiku Srpsku.

„Dođe trenutak kada narod, ni mi kao predstavnici tog naroda, ne možemo više da dozvolimo da ispadamo glupi da za pet godina neko napiše kako nas je preveo žedne preko vode“, rekao je tada Dodik.

Ironično, ali upravo on taj isti narod u Republici Srpskoj prevodi žednog preko vode godinama i decenijama, podmećući izanđalu i imaginarnu matricu referenduma i otcjepljenja. Posljednji put nedavno u Banja Luci, tokom jednom od desetina susreta s Vučićem. I slijedi pljesak.

Zašto to kod „publike“ prolazi, objašnjava Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose:

„Takav je raspored snaga i ideja čitave Bosne i Hercegovine. To je društvo koje živi u zamrznutom konfliktu. Ono održava prošlost i još nije iskoračilo u fazu mira.“

Janjić kaže da je, s obzirom na etnonacionalističku javnost u BiH, zapravo najlakše povikati „nisi dobar Srbin/Bošnjak/Hrvat“ i svi se postroje kako bi dokazali suprotno.

Podsjeća da je na taj način Dodik u dva kruga opštih izbora matirao opoziciju i uvjeren je da će s istim principom i nastaviti:

„On ponovo diže tu priču Srbija – Republika Srpska, zaštitnici srpstva… Najavio je, u prisustvu Vučića, da će ponovo biti referendum, i to liči na igrokaz u maniru zemljoradničke zadruge. Ići će on s prijedlogom referenduma i na skupštinu, da malo postroji opoziciju. Da unese jedinu matricu na kojoj može da pobedi, a to je – ‘ko je najbolji i najjači Srbin na svetu’“, ističe Janjić.

Profesor međunarodnih odnosa s Regent’s univerziteta u Londonu, Neven Anđelić, tumači da su u BiH na djelu tri različita nacionalizma. Hrvatski nacionalizam, ističe Anđelić, aktivan je u uzdizanju u status entiteta, srpski želi unaprijediti status entiteta prema nekom etatističkom obliku, dok je bošnjački centralistički orijentisan.

DODIKU IPAK UŽE OKO VRATA

„Dakle, prividna saradnja hrvatskih i srpskih nacionalista prozilazi iz sličnosti njihovih nacionalističkih ideologija koje su separatističke. Apsurd BiH je da ova tri nacionalizma, s dijametralno suprotnim ciljevima, zajednički tvore vlast. Izborni sistem je kreiran da obezbijedi prestanak nasilja i legitimizira nacionalistička vođstva na vlasti koja su ubrzo otkrila da im, zapravo, i politički sistem savršeno odgovara jer ih perpetualno održava na vlasti, krajnje ciljeve njihovih ideologija čini nemogućim te omogućava nacionalističkim demagozima da biračima ponovno objasne da su za sve krivi oni drugi, ukljućujući međunarodnu zajednicu, te da je jedini ispravan glas – za postojeću nacionalističku vrhušku“, kaže Anđelić.

Beograd, 16. oktobra 2019. – Neven Andjelic na panelu o regionalnoj bezbednosti i povlacenju liberalizma na Zapadnom Balkanu u okviru devetog Beogradskog bezbednosnog foruma pod nazivom “U potrazi za pravdom u svetu podela”. FOTO TANJUG/ TANJA VALIC/ bk

I dok se tri nacionalizma perpatualno održavaju, svako spominjanje referenduma, posebno onoga o otcjepljenju Republike Srpske, neminovno zaziva loše uspomene i bojazan da će se sa riječi preći na djela.

Goodbye BiH, welcome RS exit, rekao je predsjednik SNSD-a i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na posebnoj sjednici Narodne skupštine u februaru, na kojoj su se predstavnici RS u institucijama BiH obavezali da predlože zakon o prestanku mandata stranim sudijama.

Po ko zna koji put predstavnike međunarodne zajednice nisu previše uzrujale Dodikove riječi. Iz VIP lože reality show izgleda tek toliko „zastrašujuće“ da se povremeno „izrazi zabrinutost“. Do sljedeće emisije. Tek su pojedini novinari i aktivisti od toga napravili sprdnju i igru riječi.

Dušan Janjić podsjeća da su upravo stranci stvorili Milorada Dodika.

„Nema bezgrešnog začeća, osim u religiji. Apsolutno je jasno da se do Dodika nije došlo, već se od njega pošlo“, kaže Janjić i podsjeća da su u RS devedesetih bila tek dva poslanika spremna na kritički odnos prema Radovanu Karadžiću. Jedna od njih Dodik. To je ono, napominje, što je lidera SNSD-a kvalifikovalo da ga Amerikanci izvuku iz mase, u naporu da nađu nekoga ko govori drugačije, u odnosu na ratno vođstvo RS.

„Na Dodiku se radilo. On je devedesetih godina bio jako koristan i mnogo je uradio na smeni Miloševića. Više je uradio na tome nego što je menjao okolnosti u BiH. To je očigledno bilo dovoljno britanskim i američkim mentorima i on je tu izgradio svoj prvobitni identitet. A vi vaš proizvod imate pravo da koristite kao rukavicu, dok vam se ne smuči. Pa čak i kada pređe da igra za drugu stranu, računa se da postoji taj neki mehanizam u kojem ga možete zaustaviti“, objašnjava Janjić.

U Dodikovom slučaju naglašava da je to – Brčko.

„Onda vi njemu poručite preko naravno pravih telala – ako do petka u 24 časa ne povučeš stav, mi ćemo obezbediti da se raskine ugovor RS i Brčkog. Jer ono je ugovorno u savezu sa Republikom Srpskom, a tako se obezbeđuje teritorijalni kontinuitet RS. To je moćno sredstvo koje kontrolišu Amerikanci i spremni su da ga iskoriste – što su i uradili u dva, tri navrata za vrlo važne odluke. I uvek ga iskoriste kad im treba. A na njihovoj agendi je da Mile Dodik ne zaustavi put BiH ka NATO. BiH čak ne mora da uđe u NATO, već da ne stvara pravne prepreke i da oni, ukoliko zatreba, mogu da intervenišu kao da država jeste u NATO. On je to uradio i prošle godine. Zato je za njih bio bolji od drugih, jer im nešto isporučuje“, objašnjava Janjić.

SVE OSTAJE NA ISTOM

Na osnovu svog iskustva iz nekoliko sličnih slučajeva, Janjić vjeruje da su Amerikanci potegli to pitanje i krajem prošle godine kada je Dodik parlamentarcima dostavio samo dio Programa reformi, dok je originalni dokument proslijeđen u sjedište NATO-a u Briselu.

„Zašto bi se odrekli te moćne karte koja im je stalno u rukama“, zaključuje Janjić.

Ponašanje međunarodne zajednice kada je riječ o referendumima i prijetnjama otcjepljenjem Neven Anđelić stavlja u kontekst geopolitičkih promjena i njihovih odjeka na Balkanu.

„Dayton zahtjeva jedinstvo vodećih faktora na Balkanu, koje ne postoji od kada je Putin učvrstio sebe i ulogu Rusije. Bez saglasja Zapada i Rusije ništa nije moguće odlučiti u BiH. Stoga oni retoričkim egzibicijama izražavaju zabrinutost. Sve je jedna igra. Lokalni političari obećavaju referendum, međunarodni iskazuju zabrinutost, a na kraju sve ostaje isto“, zaključuje Anđelić.

Potvrđuje to i činjenica da je Dodik prije pet godina najavio referendum o samostalnosti RS ukoliko joj se ne vrate „otete nadležnosti“. One, naravno, nikada nisu vraćene, kao što ni referendum, kojem biračni uporno aplaudiraju, nije održan.

Dušan Janjić poručuje da se to neće dogoditi:

„Priča na kojoj ćete stalno držati ova društva zamrznuta u nekom etničkom slow moutionu – ne radi. Jer reforme moraju biti, mora biti ekonomija, prostor za investiranje, a Bosna nije prostor za investiranje. Bosna je prostor za izbegavanje. Koja je to politika na koju ćete dobiti novac? Svakako nije politika etničkog populizma koju vodi Dodik, s olakim igranjem mogućim nasiljem i s mogućim nasilnim posledicama. To nije politika da usred Evrope gradite malu oazu energetskog monopola Rusije. To je politika priključivanja EU. Dodik očigledno nije u stanju da pređe na tu stranu. On traje dok traje ovaj šareni raspored u korist populizama“, zaključuje Janjić, jedan od najboljih poznavalaca političkih prilika u regiji.

(Fokus.ba)

Slični članci

Close