Intervjui

Željko Komšić: Naša je obaveza da donosimo teške odluke

PODGORICA – Evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, zaključak je nedavno održanog sastanka trojice članova državnog Predsjedništva te zemlje i Federike Mogerini u Briselu. Ipak, ovu važnu poruku je, sudeći bar po izvještajima bosanskohercegovačkih medija, u drugi plan bacila začuđujuće dobra atmosfera među članovima tročlanog Predsjedništva BiH – Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koji su se, iako su u sjedište EU otputovali odvojeno, tokom posjete Briselu jedan prema drugome ophodili učtivo, na momente čak i veoma prisno.

„Impresivno je bilo vidjeti kako su tri nova člana Predsjedništva BiH ostavila po strani svoje razlike i kako su dogovorili koordiniranu poziciju tokom prve zajedničke posjete Briselu i susreta s EU zvaničnicima“, prokomentarisao je na svom tviter nalogu šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark. Član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić u intervjuu za Pobjedu kaže da ne vidi ništa senzacionalno u tome što su se trojica članova državnog Predsjedništva u Briselu ponašala kulturno i civilizovano. ,,Naravno, mogli smo se svađati i brukati, ali ko bi od toga imao koristi?! Svi znamo šta ko od nas misli i kako gleda na bosanskohercegovačko društvo; ipak, ovoga puta smo nastupili kao institucija države BiH, kao Predsjedništvo i bilo je logično da pokažemo minimum razumijevanja i tolerancije“, kaže Komšić.

POBJEDA: Ispade da se vas trojica bolje razumijete u Briselu nego u Sarajevu.

KOMŠIĆ: Trudimo se da privatno održimo korektne odnose, bez obzira na to što imamo posve različite političke stavove. Uostalom, raditi nam je zajedno naredne tri i po, četiri godine.

POBJEDA: Jedan od uslova ulaska u EU je unutrašnja stabilnost zemlje. Kako ćete je obezbijediti? Može li BiH 1. novembra zaista dobiti status kandidata za članstvo EU?

KOMŠIĆ: Mislim da je taj rok isuviše ambiciozno postavljen. Zašto? Brisel nam je postavio nekoliko uvjeta, od koji je formiranje vlasti na svim razinama već ispunjen. Do 1. novembra bismo mogli odgovoriti i na dodatna pitanja iz Upitnika EK. Međutim, ostaje reforma izbornog zakona, koja mora biti obavljena u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH i u skladu sa odlukama Suda za ljudska prava u Strazburu. To će biti najveći izazov.

POBJEDA: Ako potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nebojša Radmanović kaže da bi se Republika Srpska mogla usprotiviti ulasku BiH u EU, jesu li onda evropske integracije zajednički cilj svih relevantnih političkih stranaka u BiH?

KOMŠIĆ: Predsjednik SNSDa Milorad Dodik misli posve drugačije: tokom posjete Briselu, Dodik se otvoreno založio za ulazak BiH u EU. U tom smislu, Radmanovićev stav ne doživljavam kao zvaničan stav SNSD-a.

POBJEDA: Ipak, da li bi se navedena Radmanovićeva uzdržanost mogla tumačiti i kao odgovor SNSD-a na Vašu čvrstu opredijeljenost za članstvo BiH u NATO?

KOMŠIĆ: Kada je riječ o euroatlanskim integracijama, napisano pravilo je da su sve države, prije ulaska u EU, postajale dio NATO alijanse. Što je logično. Tim prije što su standardi za članstvo u obje organizacije slični, bez obzira na to što je NATO više vojno-sigurnosna, a EU ekonomsko-politička unija. U BiH su EU i NATO integracije za sada dva odvojena procesa. I tokom razgovora u Briselu, istaknuto je da među članovima Predsjedništva BiH o tome postoje bitne razlike. ,,Nemojte, molim vas“, prekinula nas je gospođa Mogerini. ,,Ovdje razgovaramo o EU, ne o NATO“.

POBJEDA: Zašto mislite da je za BiH važno članstvo u NATO?

KOMŠIĆ: U decembru prošle godine Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo u NATO, što je od izuzetnog značaja za sigurnost i stabilnost naše zemlje. Ne znam ko je to rekao, ali ponoviću misao: Zar nije bolje biti za stolom, nego na meniju velikih sila!

POBJEDA: Rekao je Vuk Drašković.

KOMŠIĆ: Imao je pravo. BiH će, baš kao i Crna Gora i Makedonija, sigurno imati višestruke koristi od članstva u NATO.

POBJEDA: Koliko je uopšte realno članstvo BiH u NATO, posebno ako se u obzir uzme ne samo odnos snaga unutar BiH, nego i uticaj Srbije i Rusije u regionu?

KOMŠIĆ: Mislim da je naše članstvo u NATO veoma realno. Podršku ulasku BiH u NATO Milorad Dodik, kao trenutno glavni protivnik te ideje, dovodi u vezu sa eventualnim ulaskom Srbije u taj vojni savez, zanemarujući, pritom, činjenicu da tezu o vojnoj neutralnosti Srbije ozbiljno dovodi u pitanje veoma bliska suradnja službenog Beograda i NATO. Mislim da je gospodin Dodik veoma pragmatičan čovjek i da je u postojećim okolnostima njegova logika sljedeća: tačno je, trenutno me podupire Rusija; šta će biti ako je se jednoga dana odreknem?

POBJEDA: Zaista vjerujete u to?

KOMŠIĆ: Vjerujem, da. Zašto? Zato što nisam baš siguran da je Dodik tako veliki obožavalac Rusije. Najzad, koliko smo samo puta već bili u prilici da posmatramo Dodikove političke i geostrateške oscilacije? Pa, tog je čovjeka na vlast doveo Zapad – Amerika i NATO. Ako je neko bio miljenik Zapada, bio je Milorad Dodik. Stvari su se u međuvremenu promijenile i Dodik je počeo da igra na kartu Rusije. Ko vam, dakle, garantuje da se to sjutra neće promijeniti? Dodik je, kažem, pragmatičan čovjek i političar, koji veoma pažljivo vaga šta je za njega korisno. U tom smislu se nikada ne bih zaklinjao u Milorada Dodika i njegovu dosljednost. Kada je riječ o uticaju Rusije u regionu, moram reći da se veoma dobro sjećam poruke ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova, koji je svojedobno rekao da će Moskva poštivati svaku odluku BiH kada je riječ o našim evropskim i NATO integracijama. ,,Mi smo principijelno protiv širenja NATO, ali ako BiH želi ići tim putem, Rusija će vašu želju poštovati“, kazao je tada ministar Lavrov.

POBJEDA: Gospodine Komšiću, ministar Lavrov je, baš kao i predsjednik Vladimir Putin, do momenta kada je to postalo realno mnogo puta ponovio da se Rusija neće protiviti ulasku Crne Gore u EU i NATO, pa znamo što se dogodilo 16. oktobra 2016. Plaši(m) se Danajaca i kada darove nose, je li tako?

KOMŠIĆ: Da, to je istina. Međutim, obaveza nas koji smo nosioci vlasti je da donosimo i teške odluke, one koje u tom momentu ne podržava većina građana. Vjerujem da crnogorskim liderima nije bilo lako slušati teške riječi, optužbe i prijetnje od tako moćne zemlje kakva je Rusija; usprkos svemu, oni su s pravom bili uvjereni da je za Crnu Goru dobro da pristupi NATO alijansi. Mislim da je i naš zadatak da, bez obzira na sve teškoće i prepreke, preuzmemo odgovornost i da BiH povedemo putem koji je najbolji za sve njene građane.

POBJEDA: Koliko Bosni i Hercegovini u tome pomažu Srbija i Hrvatska? Hrvatska je članica NATO i EU, Srbija nije, ali razlika o kojoj govorim, kada je riječ o BiH, čini mi se nije naročito uočljiva.

KOMŠIĆ: Nije. Nažalost, i jedna i druga zemlja imaju veliki uticaj na političke prilike u BiH, koji ostvaruju pomoću onih bosanskohercegovačkih političkih opcija koje su čvrsto vezane za Beograd, odnosno za Zagreb. Naravno, govorim o Dodikovom SNSD-u i o Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) Dragana Čovića. Doduše, kada je riječ o bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, tamošnje opozicione stranke često imaju čak i tvrđe, radikalnije političke stavove od samog Dodikovog SNSD-a: kao da se trude dokazati da su veći katolici od pape.

POBJEDA: Odnosno, da su veći nacionalisti od Dodika.

KOMŠIĆ: Tako je. SNSD i HDZ neprekidno se Beogradu i Zagrebu nude kao političke poluge Srbije i Hrvatske unutar BiH. Što nije nov istorijski momenat: već dvije stotine godina ta se matrica ponavlja. Naime, pomoću određenih politika ili ličnosti, Beograd i Zagreb uvijek su u BiH nastojale ostvariti svoje velikodržane ciljeve. I to nikako da prevaziđemo, nikako da shvatimo da nam ne može biti bliži onaj preko Save, Une ili Drine od onoga sa kim živimo. Velikodržavne politike naših susjeda stoljećima odbijaju da prihvate da BiH nije samo geografska, već i politička činjenica. Mnoga carstva, mnoge imperije, mnoge države su nestajale, a nas, eto, ovakvi kakvi smo, i dalje tu gdje smo. Opstali smo i preživjeli. Bosna je opstala i preživjela. I to ne samo kao narodi, nego i kao državna struktura.

POBJEDA: Može li BiH preživjeti savez Dodik-Čović?

KOMŠIĆ: Bosna i Hercegovina će sve preživjeti! Kad joj glave nisu došli Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, ne mogu joj, vala, ništa ni ova dvojica koju ste spomenuli.

POBJEDA: Što je tačno spojilo Milorada Dodika i Dragana Čovića?

KOMŠIĆ: Vjerovatno tu ima i nekog ruskog uticaja, ruskog interesa. Ipak, Dodik je u tom odnosu superioran. Zašto? Zato što Dodiku Čović ne treba, naročito nakon poslednjih opštih izbora u BiH, koji su pokazali Dodikovu apsolutnu dominaciju u RS. Sa druge strane, Čović bi volio da je kao Dodik, ali to ne postiže. Druženjem sa Dodikom, on pokušava da ojača svoju poziciju u BiH, poručujući nam kako njih dvojica, eto, imaju nekakvo ,,strateško partnerstvo“. Nema Dodik strateško partnerstvo sa Čovićem, niti sa bilo kim od koga nema korist. Koliko je ta njegova igra sa Čovićem pametna, mudra ili opasna, nije na meni da sudim.

POBJEDA: Da li je Vašim izborom za člana Predsjedništva BiH oslabljena pozicija Dragana Čovića i HDZ-a u BiH?

KOMŠIĆ: Pozicija HDZ-a prevashodno je oslabljena nastojanjima te stranke da instalira anticivilizacijski princip organizacije BiH. Govorim o principu konstitutivnosti kolektiviteta. Jer, šta to znači? Kao građanin, želim da me se posmatra kao pojedinca, sa svim osobenostima, sa svim identitetima koje imam. Dio mog identiteta je i etnička i religijska pripadnost, odnosno to što sam ateista; zato vas molim da me tretirate kao pojedinca, ne kao dio grupe. Građanin mora biti u centru i ustavnog i društvenog uređenja. BiH jedino tako može funkcionirati.

POBJEDA: Je li to model koji bosanskohercegovačkom društvu nudi BH Blok, neformalni politički savez koji čine Vaša Demokratska fronta, Socijaldemokratska partija i Naša stranka? Kolika je politička snaga tog bloka?

KOMŠIĆ: Kada pogledate rezultate izbora, vidjećete da je riječ o partijama koje za ovdašnje prilike predstavljaju respektabilnu političku snagu. Problem je to što BH blok nije politički profilisan: suviše je među nama različitih ideja. Da li će BH blok imati snage i volje da artikulira neku novu ideju – ne mogu reći lijevu, budući da Naša stranka tvrdi da je socijalno-liberalne orijentacije – ne znam. Možda vrijedi probati. Međutim, znajući kako to ide u BiH, moram reći da nisam naročit optimista.

POBJEDA: Što je zajedničko strankama BH bloka?

KOMŠIĆ: Naš neformalni dogovor o suradnji još nije precizno definiran. Ipak, zajednička nam je ideja očuvanja multietničkog karaktera BiH. Demokratska fronta je možda najradikalnija u zagovaranju građanskog principa, iako znamo da se, čim to pomenete, polovini građana naše zemlje podiže kosa na glavi. Istovremeno, žalosno je da neki istaknuti članovi Socijaldemokratske stranke, partije iz koje sam politički potekao, postaju ksenofobični, isključivi.

POBJEDA: U kojem smislu?

KOMŠIĆ:U smislu da građane počinju da dijele na urbane i na ruralne. To što sam rođen u Sarajevu, a neko drugi u nekom selu, za mene ne znači ništa. Ne možete graditi ljevicu, a zagovarati urbani radikalizam. Na to ne pristajem.

POBJEDA: Je li to najveći problem BiH?

KOMŠIĆ: Nije najveći, ali nije ni zanemariv. Opasno je što on eskalira u okviru SDP-a i što niko ne zna gdje može da završi. Najzad, može li takva politika atomizirati ideju ljevice u smislu da uskoro dobijemo ljevicu tuzlanskog tipa, ljevicu sarajevskog tipa i sl? Nije sve to, dakle, tako bezazleno. Sa nekim ko ima takve ideje ne mogu krenuti u zajednički projekat.

POBJEDA: BH blok ne želi da uđe u vlast sa nacionalnim strankama Srba, Hrvata i Bošnjaka – sa Dodikovim SNSD-om, sa Čovićevim HDZ-om i sa Strankom demokratske akcije Bakira Izetbegovića. Šta je alternativa?

KOMŠIĆ: Odlazak u opoziciju. Tri najjače etničke stranke danas imaju dovoljno moći da vlast konstituišu bez nas koji smo odlučili otići u opoziciju.

POBJEDA: Je li to rizičan potez?

KOMŠIĆ: Mislim da jeste. Iako je opozicioni status u našem biračkom tijelu očito veoma popularan, bojim se da bi logika ,,vječne opozicije“ u političkom smislu mogla doći glave i ljevici i političkim strukturama koje se zalažu za multietničku BiH. Jer građani će u jednom momentu s pravom reći – dobro, pa zašto mi uopšte za vas glasamo. Najzad, naivan je onaj ko misli da će BH blok na sljedećim izborima uspjeti osvojiti 51 procenat podrške i time steći pravo da sam napravi vlast.

POBJEDA: Vaša Demokratska fronta odbila je da uđe u vlast sa strankom Bakira Izetbegovića, što su pojedini funkcioneri SDA prokomentarisali na sljedeći način: Komšiću HDZ osporava legitimitet tvrdnjama da je u Predsjedništvo BiH izabran glasovima ne Hrvata, nego Bošnjaka, a on sad nama Bošnjacima, odnosno SDA-u, vraća na ovakav način.

KOMŠIĆ: Nije mene izabrao SDA, oni su imali svog kandidata. Mene su u Predsjedništvo izabrali građani BiH, ne Hrvati, Bošnjaci ili Srbi. Šta ja imam SDA-u da vraćam?! Nisam im ništa dužan. Sa druge strane, moram da Vam kažem da me muči određena diema…

POBJEDA: Koja?

KOMŠIĆ: Na dnevnom redu u BiH uskoro će se ponovo naći krupne stvari poput izmjene izbornog zakona. Da li smo, dakle, svojim uzmicanjem iz učešća u vlasti SDA-u dali za pravo da sa HDZ-om napravi dogovor, odnosno da pristanu na neke Čovićeve zahtjeve? Kada budemo kritikovali SDA zbog toga što je prihvatio Čovićeve uvjete, hoće li građani imati pravo da nam kažu – a, što se niste borili. Zašto ste pobjegli? Toga je mene strah. Kao vlast, ipak možete spriječiti neke stvari, neke druge popraviti. Ovako… Moja iskustva sa SDA su katastrofalna. O toj vrsti političkog razmišljanja mislim dosta loše. Međutim, ovdje nije riječ o tome; ovdje je riječ o procjeni šta su posledice vaših odluka. Imate priliku zaustaviti neke negativne procese, a vi to odbijate. Pod kojim izgovorom? Gade mi se! OK, gade se i meni, ali građani za njih glasaju, to je realnost. Ako čovjek u nešto vjeruje, onda ne smije odustajati, naprotiv: uvijek je bolje ući u političku borbu, jer samo tada imate šansu da pobijedite. A to šta ja mislim o njihovim politikama, etničkim i ostalim, valjda sam toliko puta javno rekao. Da ne mislim tako, bio bih sa njima.

NAŠI SMO!

POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose BiH i Crne Gore?

KOMŠIĆ: Odnosi naše dvije države su odlični: prvi smo u regionu riješili pitanje granica, nemamo nikakvih političkih i međudržavnih problema… Takvi odnosi nisu od juče, to traje godinama.

POBJEDA: Predsjednik Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno je pozvao predsjednika Mila Đukanovića da zvanično posjeti Sarajevo…

KOMŠIĆ: To je zaključak Predsjedništva. Naime, sva tri člana Predsjedništva BiH uputila su poziv svim predsjednicima zemalja regiona da posjete BiH. Interes BiH je da se sa predstavnicima susjednih država ima najbolju suradnju. Jer, sa kim ćete održavati najbolje odnose ako ne sa najbližim susjedima.

POBJEDA: Kako doživljavate Crnu Goru i zemlje regiona – kao susjede ili…?

KOMŠIĆ: Doživljavam ih kao – naše. Naravno, sve su to zasebne države, ali su mi svi naši narodi, u emocionalnom smislu, i dalje veoma bliski. Naprosto, naši smo!

Moramo se u Bosni paziti scenarija udara koji je pokušan u Crnoj Gori

POBJEDA: Svojevremeno ste izjavili da su se oktobra 2016. na Zlatiboru nalazile specijalne ruske jedinice koje su držane u pripravnosti i bile spremne da uđu u Crnu Goru ako to bude neophodno.

KOMŠIĆ: Ono što se 16. oktobra 2016. godine dogodilo u Podgorici bio je klasičan pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti, u to nema nikakve sumnje. Sličan pokušaj imali smo priliku da vidimo i u Makedoniji aprila 2017: ista šema, ista organizacija, iste strukture koje su u tome učestvovale. Oba događaja mogla su krvavo završiti i po Crnu Goru i Makedoniju, ali i po region.

POBJEDA: Plašite li se da bi se nešto slično moglo ponoviti u BiH?

KOMŠIĆ: Nadam se da je one koji su to pokrenuli obeshrabrio poraz u Crnoj Gori i Makedoniji. Valjda su iz toga izvukli neke pouke. Drugim riječima, vjerujem da je organizatorima pokušaja državnog udara u vaše dvije države jasno da nasilje i terorizam ne mogu proći, da postoje institucije koje će se tome suprotstaviti. Koliko mi je poznato, u ovom momentu nema naznaka da se u BiH bilo šta slično priprema. Istovremeno, naše službe registrirale su prisustvo određenih struktura u BiH, ali ne u broju i obimu koji je bilo angažiran u makedonskom ili u crnogorskom slučaju. Ipak, moramo paziti.

POBJEDA: Nakon neuspješnog pokušaja terorizma u Crnoj Gori, pojavile su se informacije da su određene obavještajne strukture, kao i grupe koje su bile planirane u smislu logistike, utočište nalazile u entitetu BiH Republika Srpska. Što znate o tome?

KOMŠIĆ: Ne znam kojim je sve kanalima išla destrukcija, ali je činjenica da se to radi po šemi koju realizuju neke ,,paravojne“, ,,paramilitarne“ skupine. Naravno, jasna je veza tih struktura sa zvaničnim institucijama koje su prije svega obavještajnog karaktera – vojne ili civilne. Dakle, nemam detaljne informacije o tome što ste pitali, ali znam da je sve uvijek išlo preko Srbije – i kada je riječ o Crnoj Gori, i kada je riječ o Makedoniji.

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

Tagovi

Slični članci

Close