BiHVijesti

Zašto su svi u BiH bili nijemi uoči četničkog postrojavanja i zbog čega i dalje šute zvaničnici iz RS-a

Uprkos tome što je vijest o tradicionalnom postrojavanju četnika na istoku BiH u Višegradu i glorifikovanje ratnog zločinca Draže Mihailovića odjeknula cijelim regionom pa i šire, kao i prethodnih godina, niko od zvaničnika entiteta Republika Srpska, na čijoj teritoriji su u nedjelju pjevane pjesme od kojih se ledila krv u žilama, nije smatrao da bi trebalo osuditi takav događaj.

Istina, član Srpske demokratske stranke (SDS) na funkciji ministra sigurnosti BiH Dragan Mektić bio je jedini koji dolazi s prostora entiteta RS, a koji je u razgovoru za Klix.ba osudio takve pojave te izjavio da je protiv svakog retrogradnog djelovanja koje u sebi sadrži bilo kakvu vrstu ekstremizma, nacionalnog, vjerskog, pozivanja na klanje i ubijanje.

No, nažalost, niko od visokih, ali ni onih manje aktivnijih zvaničnika koji predstavljaju institucije Republike Srpske tokom cijelog dana nije izašao u javnost i osudio poruke i pjesme kakve su se u nedjelju mogle čuti u Višegradu i Draževini.

Ovakve poruke i pjesme su direktan atak na suživot u BiH, a posebno na područjima gdje su počinjeni monstruozni zločini nad nesrpskim stanovništvom.

Interesantna je i činjenica da skup, najavljen danima ranije, čiji su program i satnica bile vrlo dobro poznate, nije naišao na osudu nijednog zvaničnika ili političke stranke u cijeloj BiH prije samog održavanja u nedjelju ujutro 10. marta. Još poraznija je činjenica ako državne i entitetske institucije i ostale agencije nisu bile upoznate o skupu ovakve vrste.

Tek nakon što su se pripadnici Ravnogorskog pokreta u svojim crnim uniformama i s kokardama na glavama uredno postrojili, otpjevali pjesme između kojih je i onu da će “Drina opet biti krvava”, uslijedile su oštre reakcije iz stranaka čije centrale su u Sarajevu poput Naroda i pravde, Naše stranke, SDA, DF-a, SDP-a te članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića.

Zanimljivo je i da se o ovom skandaloznom skupu tokom cijelog dana nije oglasila nijedna stranka s hrvatskim predznakom u našoj zemlji.

Iako predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik često naglašava da on prije svega zastupa interese entiteta Republika Srpska, u kojoj potpuno slobodno i bez straha žive pripadnici sva tri konstitutivna naroda, ni on nije pronašao nekoliko minuta dragocjenog vremena tokom cijelog dana da osudi fašističke poklike na teritoriji entiteta iz kojeg dolazi. Isto je nijema na sva dešavanja ostala i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, kao i svi ministri entitetske Vlade te članovi stranaka koje participiraju u političkom životu tog bh. entiteta.

Okupljanjem simpatizera četničke ideologije užasnuti su bili u Ambasadama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH, kao i uvijek zabrinuti Ured visokog predstavnika (OHR) i Delegacije EU u BiH. Svi oni su pozvali nadležne institucije u BiH da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se spriječili skupovi s kojih se šalju poruke govora mržnje, pozivanja na nasilje i istrebljivanje.

Sa sasvim druge strane, u Ravnogorskom pokretu u svojoj manifestaciji ne vide ništa sporno. Oni su jasno poručili da “samo obilježavaju godišnjicu hapšenja Draže Mihailovića koji je svoj život posvetio razvoju demokratije i odbrani otadžbine od fašističkih agresora i komunista”.

Razvoj demokratije, kako su naveli, valjda se prema shvatanju pripadnika Ravnogorskog pokreta ogleda u ubistvima više od 33.000 muslimana i 32.000 Hrvata u Drugom svjetskom ratu.

Ljubitelji lika i djela takvog “borca za demokratiju” okupili su se na području BiH gdje su u posljednjem ratu pravljene lomače, spaljivani živi i nedužni civili, ubijani muškarci u logorima poput Uzamnice te silovane i ubijane žene u zloglasnoj višegradskoj banji “Vilina vlas”.

Svi oni su sasvim legitimno pripadnici Četničkog ravnogorskog pokreta koji je kao takav registrovan u Ministarstvu pravde BiH.

Treba podsjetiti da je Četnički ravnogorski pokret (ČRPRS) predstavljao prijetnju po sigurnost naše zemlje, a vlasti su i ranije upozoravale na opasnost ovih organizacija za koje su navodili da šire nacionalnu mržnju te da posjeduju ilegalno oružje i minsko-eksplozivna sredstva.

U Strategiji BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2006.-2009. godine navodi se kako Četnički ravnogorski pokret predstavlja sigurnosnu prijetnju BiH.

No, Četnički ravnogorski pokret je isključen iz posljednje strategije Vijeća ministara BiH pa je zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović krajem 2017. tražio od Ministarstva sigurnosti BiH da mu dostavi odgovore na pitanja ko je razoružao Četnički ravnogorski pokret.

Da li će u narednim danima konačno i ovo pitanje doći na dnevni red bh. pravosuđa, s obzirom na to da Krivični zakon u članu 145. jasno predviđa sankcije za izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje razdora i netrpeljivosti, ili će se sve brzo zaboraviti do marta naredne godine i novog postrojavanju, ostaje da se vidi.

(Klix.ba)

Slični članci

Close